To je to što me zanima!

"Druga Zemlja" prekrivena je oceanima i mogla bi biti živa

Francuski znanstvenici obavili su nove izračune oko veličine Proxime b, planeta oko nama najbliže zvijezde koji je postao i najizgledniji kandidat za pronalazak života u svemiru
Vidi originalni članak

Nedavno otkriven planet Proxima b koji se nalazi u orbiti nama najbliže zvijezde mogao bi biti prekriven oceanima. No, znanstvenici nisu sigurni jesu li njihovi najnoviji izračuni oko veličine i svojstava planeta koji je prozvan 'drugom Zemljom' dobra ili loša vijest za one koji se nadaju da ćemo u nekoj budućnosti otići tamo živjeti. 

Naime, znanstvenici kažu da bi prisutnost vode mogla značiti da je Proxima b stjenoviti planet s oceanima kao i Zemlja, ali i da je to planet koji je u potpunosti prekriven oceanom. 

Proxima b se nalazi na 7,5 milijuna kilometara od svoje zvijezde, što je otprilike desetina udaljenosti Merkura od Sunca. No, ta udaljenost ne bi trebala biti prepreka zadržavanju vode na površini. Proxima Centauri je manja zvijezda od Sunca i oko 1000 puta slabija, a astrofizičari francuskog instituta CNRS kažu da je u orbiti koja mu omogućuje da se voda zadrži na površini, čime se može postaviti pitanje oko nastanjivosti tog planeta. 

Astrofizičari su izračunali kako je polumjer planeta između 0,94 i 1,4 polumjera Zemlje, a uz 1,3 Zemljine mase znanstvenici zaključuju da planet vjerojatno ima tekuću vodu na površini te da može imati i oblike života.

No, tek kad se potpuno izmjeri polumjer planeta znat će se kako on izgleda. Znanstvenici imaju teorije za maksimalnu i minimalnu procjenu. U jednoj je planet iznimno gust i voda na površini bi vjerojatno zauzela 0,05 posto njegove mase. U drugom scenariju Proxima b je pola vodeni svijet, a pola stjenoviti, odnosno planet je prekriven slojem oceana dubokim do 200 kilometara. 

Iz CNRS-a kažu da bi u tim ekstremnim uvjetima planet mogao prekrivati tanki sloj atmosfere zbog čega bi Proxima b mogla biti potencijalno nastanjiva.

Proxima Centauri nama je najbliža zvijezda, udaljena 4 svjetlosne godine, a sa sadašnjim pogonima i dalje je prilično nedostižna. No, ove godine smo vidjeli najave projekata za razvoj brzih sićušnih robotskih letjelica koje bi teoretski za našeg života mogle doći do tog planeta. 

Idi na 24sata

Komentari 32

  • BlackWing 07.10.2016.

    Steven Hawkings je to jako dobro sažeo, u stvari.. imamo jedan problem malko teže prirode i nije nimalo tehnički...Samo o njemu se šuti jako.. Gle, civilizacija koja ima tehničko znanje za premostiti svjetosne godine , ima i tehnologiju s kojom bi se malko teže nosili ako nas odluče napasti.. Interstelarna putovanja zahtjevaju jako puno logistike , i resursa...Jesmo li mi sigurni da su "došli u miru"? Ne baš...On je to rekao u stvari jako nježno...Mi kao ih obaramo odavno..Za svaki slučaj..."ne dolazimo baš u miru"....Samo pogledaj kakvi smo mi kad idemo otkrivati nove zemlje..Zabijemo zastavu i tvrdimo da je to naše. Ne očekuj da su oni drugačiji...

  • zvonimst 07.10.2016.

    Ha ha ha , intervju pokojnog kubricka moramo shvatiti da uzalud traćimo novac s obzirom da je čak i slijetanje na mjesec puka obmana

  • Kvakan 07.10.2016.

    je i onda je Kolinda lupila šakom po stolu.!!

Komentiraj...
Vidi sve komentare