Europska komisija u siječnju je predstavila prijedlog strategije za zaštitu okoliša od onečišćenja plastikom. Tom strategijom predviđene su i mjere zaustavljanja bacanje otpada u more.
Borba protiv smeća u moru, na način kako to predlaže Europska komisija, mogla bi Hrvatsku skupo stajati. Naime, da bi ispunili ciljeve koje je zamislio Bruxelles, hrvatski bi inspektori morali, čak i u optimističnoj varijanti, godišnje kontrolirati tri puta više brodova nego dosad, piše Novi list.
Takav obujam posla značio bi da bi ih trebalo zaposliti puno više, a sve skupa podrazumijevalo bi i značajna financijska ulaganja. Pred taj potencijalni problem Hrvatsku stavlja prijedlog direktive o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada o kojem trenutno traju rasprave među državama članicama.
Prema tumačenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, države članice morale bi osigurati da se inspekcijski pregledi obave na najmanje 20 posto od ukupnog broja plovila za nekoliko kategorija. Problem nastaje ako su jedna od tih kategorija i plovila za razonodu s bruto tonažom manjom od sto tona.
- S obzirom na brojnost takvih plovnih objekata koji su prema definicijama sva plovila za razonodu dulja od 2,5 metra smatramo potrebnim da se u prijedlogu istakne da se takvi inspekcijski postupci uspostavljaju uzimajući u obzir njihovu opravdanost i praktičnost - navodi Ministarstvo u stajalištu.
Trebalo bi kontrolirati više od 30 tisuća plovila
Definicija iz tog članka toliko je široka, da bi u Hrvatskoj obuhvaćala sva plovila upisana u očevidnik brodica, na što još treba pridodati strana plovila koja dolaze na Jadran. Prema procjenama, riječ je o 160 do 180 tisuća plovila, pa bi – ako je potrebno pregledati njih 20 posto – to značilo kontrolu više od 30 tisuća plovila. Trenutno se, pak, godišnje obavi oko deset tisuća inspekcija, koje uključuju i sigurnost plovidbe.
U svojim primjedbama Hrvatska nije usamljena. I druge države u raspravama su upozorile na nepraktičnost ove odredbe pa je, primjerice, Finska već predložila da se inspekcijski pregledi obavljaju na deset, a ne 20 posto brodova.