Jupiter, najveći planet našeg Sunčevog sustava, ne prestaje fascinirati znanstvenike svojim moćnim olujama i turbulentnom atmosferom. Njegov najpoznatiji ukras, Velika crvena pjega, kolosalni je vrtlog koji bjesni stoljećima. No, zahvaljujući NASA-inoj sondi Juno, napokon smo zavirili ispod oblaka i otkrili tajne koje mijenjaju sve što smo mislili da znamo o ovom divu.
POGLEDAJTE GALERIJU:
Jupiterova ikonska oluja, dovoljno velika da proguta cijelu Zemlju, promatra se već gotovo 200 godina. Ipak, donedavno smo o njoj znali iznenađujuće malo. Sonda Juno, lansirana 2011., stigla je do Jupitera 2016. i od tada nam šalje podatke koji znanstvenicima omogućuju stvaranje prvog trodimenzionalnog pogleda na najveću oluju u Sunčevom sustavu.
Dublja nego što itko može zamisliti
Prije misije Juno, znanstvenici su mogli samo nagađati o dubini Velike crvene pjege. Prva mjerenja sonde pokazala su da seže oko 320 kilometara u Jupiterovu atmosferu, što je 50 do 100 puta dublje od Zemljinih oceana. No, najnoviji podaci, prikupljeni tijekom preleta 2019., otkrili su da je oluja još impresivnija.
- To znači da je to gigantska oluja. Kad biste je stavili na Zemlju, protezala bi se sve do svemirske postaje. To je jednostavno čudovište - rekao je Yohai Kaspi, istraživač na misiji Juno s izraelskog Instituta Weizmann, u izjavi koju prenosi CNN.
Kako izmjeriti oluju udaljenu 650 milijuna kilometara?
Da bi potvrdili dubinu, znanstvenici su se poslužili genijalnom metodom. Tijekom preleta brzinom od 209.000 km/h, Velika crvena pjega svojom je masom i gravitacijom doslovno "gurnula" sondu Juno. Taj sićušni pomak, manji od 0,01 milimetra u sekundi, zabilježen je na Zemlji zahvaljujući Dopplerovom efektu u radio signalima koje je sonda slala.
Zanimljivo je da mlazne struje koje okružuju i pokreću oluju sežu još dublje, do gotovo 3000 kilometara, a znanstvenici još uvijek ne znaju zašto postoji takva razlika.
Smanjuje se, ali postaje brža i viša
Iako je njezina dubina iznenadila, Velika crvena pjega se istovremeno smanjuje. U posljednjih 150 godina postala je manja i okruglija. Neki znanstvenici predviđaju da bi mogla nestati za nekoliko desetljeća, no drugi se ne slažu.
Nedavna promatranja otkrila su još jednu neobičnost - oluja "oscilira" ili se "trese", povremeno se šireći i skupljajući.
Jeste li znali?
Dok je Velika crvena pjega sama po sebi čudo, cijeli planet je riznica ekstrema. Evo nekoliko zanimljivosti koje pokazuju zašto je Jupiter pravi kralj Sunčevog sustava:
Najkraći dan: Unatoč svojoj gigantskoj veličini, Jupiter se okrene oko svoje osi za manje od 10 sati, što znači da ima najkraći dan od svih planeta.
Nevidljivi prstenovi: Iako su Saturnovi prstenovi najpoznatiji, i Jupiter ima svoj sustav prstenova. Sastoje se od tamne prašine i toliko su blijedi da su otkriveni tek 1979. godine pomoću sonde Voyager 1.