Danas u gradovima živi više od polovice ukupnog stanovništva. Rast broja stanovnika u gradovima je 20 puta veći od rasta ukupne populacije. Takav rast gradova uvelike opterećuje planetu i iscrpljuje njene resurse. Tehnologija nam je omogućila da nekoliko puta povećamo prihvatni kapacitet Zemlje za našu vrstu, ali isti nećemo moći povećavati u nedogled.

Je li rješenje u urbanom vrtlarenju?

Urbano vrtlarenje ili popularno - urban farming je uzgoj hrane u lokalnoj sredini s naglaskom na gradove, a razvio se kao posljedica manjka vodnih resursa i obradivog zemljišta. 

Obzirom da u gradovima nema dovoljno poljoprivrednog zemljišta potrebnog za uzgoj velike količine hrane, ona se može uzgajati na krovovima zgrada, zajedničkim dvorištima i vertikalnom metodom uzgoja. Vertikalna metoda uzgoja može biti takva da se na jednom mjestu mogu uzgajati ribe i biljke. Voda iz uzgajališta riba obogaćena je nitratom koji opskrbljuje biljke. Biljke se sade u posebnim posudama na više nivoa jedne iznad drugih. Uzmemo li u obzir da iskoristivost vode može biti do 97%, da se biljke ne moraju tretirati herbicidima ni pesticidima, da se u proizvodnji može koristiti i LED rasvjeta, ovaj način uzgoja hrane je održiv. Ovim pristupom bitno štedimo na transportu hrane od mjesta proizvodnje do mjesta prodaje, a hrana je uvijek svježa i dostupna.

Urbano vrtlarenje ozelenjuje grad, povećava zasjenjivanje, umanjuje i učinak efekta toplotnih otoka u gradovima. Vrtovi na krovovima zgrada su mirne oaze u centru grada, a osim ugodnog okruženja mogu biti i magnet za turiste.

O ekološki osviještenim temama redovito čitajte na Green Livingu.