Rasprava o autima može trajati zauvijek, bilo da je o modelima, markama, vrsti pogona ili nečemu posebnom. Ovdje se bavimo raspravom o tome koje su najiritantnije stvari kod modernih automobila. Naravno, ne postoji objektivno mjerilo iritantnosti, ali vjerujemo kako će se većina ljubitelja automobila složiti s većim dijelom ove liste. Među stvarima koje mnogima prve padnu na pamet su stalna upozorenja i bipsanje za sve i svašta. U teoriji, ideja je sigurnost, ali u praksi se dio sustava javlja prečesto, ponekad i bez pravog razloga, pa vožnja zna zvučati kao alarmni sat na kotačima.
Tu su i bežični punjači za mobitel koji bi trebali biti praktični, ali često znaju zagrijati telefon, puniti sporo ili prekidati punjenje zbog lošeg položaja. Na papiru zvuči kao “premium” opcija, a u stvarnosti nerijetko izaziva više frustracije nego što štedi vremena.
Još jedna stvar koja se sve češće spominje je umjetni zvuk motora. Neki proizvođači ga dodaju u kabini kako bi auto zvučao “sportski”, a kod električnih modela i kao dio upozorenja pješacima. Problem nastaje kad zvuk djeluje lažno i nametnuto, pa vozačima više smeta nego što daje dojam snage.
Glasovni asistenti su isto klasičan primjer dobre ideje i loše svakodnevice. Kad rade, super su, ali kad krivo razumiju naredbu, upadnu u riječ ili traže da ponavljate, brzo postanu nešto što ljudi ugase i zaborave da postoji.
Velika tema zadnjih godina su i farovi. LED i matrix sustavi mogu biti odlični, ali kad su previsoko podešeni ili preagresivni, doživljaj za druge u prometu postaje neugodan, pogotovo u retrovizoru ili na mokroj cesti. Zato se sve češće čuje prigovor da su svjetla “prejaka” i da dio auta doslovno zasljepljuje.
Ako ste ikad sjeli u auto s puno “piano black” plastike, znate o čemu se radi i zašto je i to na ovoj listi. Izgleda lijepo u salonu, a onda nakon par dana skuplja otiske, prašinu i sitne ogrebotine, pa interijer brzo izgleda starije nego što jest.
Najviše živaca, očekivano, dižu pretplate za opcije u autu. Ljudi se teško mire s idejom da su platili auto, ali moraju dodatno plaćati mjesečno da bi koristili nešto što fizički već imaju u vozilu, poput naprednih funkcija, grijanja ili softverskih dodataka. Čak i kad je riječ o uslugama koje imaju smisla, “pretplata za auto funkcije” mnogima zvuči kao krivi smjer.
Start stop je još jedna stavka koja dijeli vozače. Proizvođači ga vole zbog emisija i potrošnje, ali dio ljudi mrzi način na koji se auto trza, kako se klima ponaša kad se motor ugasi, ili činjenicu da sustav ponekad reagira u krivom trenutku. Zato mnogi čim sjednu prvo traže tipku za gašenje.
I na kraju, lane assist. Kad je dobro podešen, može biti koristan, ali kad je napadan, “vraća” volan pregrubo ili se zbuni na lošim oznakama na cesti, stvara osjećaj borbe s autom umjesto pomoći. Posebno je iritantno kad sustav pretpostavi da vozač griješi, a zapravo je problem u cestovnoj signalizaciji.
Sve ove stvari same po sebi ne znače da su moderni auti lošiji, ali pokazuju jednu stvar: nije dovoljno dodati tehnologiju, treba je napraviti tako da u stvarnom životu bude tiša, pametnija i manje naporna.