Zemlja kao da je zatvorila oči, neki znanstvenici kažu: pandemija koronavirusa prisilila je astronome na sjeveru Čilea da zatvore najsnažnije svjetske teleskope, riskirajući mogućnost da vide supernove i druge spektakle u svemiru.
Znanstvenici nisu bili u mogućnosti iskoristiti netaknuto nebo nad čileanskom pustinjom Atacama od kraja ožujka, kada je zatvoren njegov niz svjetski poznatih opservatorija.
POGLEDAJTE VIDEO:
To znači da će ljudi biti nesvjesni onoga što astronomi nazivaju slučajnim pojavama prolaznih pojava, poput Gama-Ray zraka (GRBs) ili supernova - zauvijek izgubljenog zvjezdanog otpada.
- Bilo koji GRB ili supernova koji nestane dok smo u karanteni, ne možemo ga stvarno promatrati. Propustit ćemo priliku da ga promatramo jer se tako brzo javlja, a brzo i blijedi - kazao je astronom John Carpenter.
Također je kritično vrijeme za promatranje Betelgeusea, divovske crvene zvijezde u zviježđu Orion - desete najsvjetlije na noćnom nebu - koja se odjednom zatamnila, što je potaknulo nagađanja da bi mogla eksplodirati, iako bi to moglo potrajati desetljećima.
- Započeli smo kampanju kako bismo je promatrali i pratili, a onda smo odjednom morali sve zatvoriti i nismo mogli nastaviti - rekao je Carpenter za AFP.
Oči na nebu
Carpenter je glavni znanstvenik u revolucionarnoj Almi, opservatoriju čijih 66 antena tvori jedan od najnapredniji radio teleskop na svijetu.
Carpenter je rekao da se na nastavak njihovih operacija čeka od 18. ožujka.
ALMA je samo jedna u nizu opservatorija na sjeveru Čilea koji čine više od polovice astronomske moći čovječanstva. Samo 400 kilometara od ALMA-e nalazi se opservatorij Paranal i njegov vrlo veliki teleskop, najmoćniji na svijetu.
Pandemija koronavirusa teško je pogodila Čile, prisilivši državu na višemjesečno zatvaranje njegovog glavnog grada Santiaga. Od 150.000 slučajeva COVID-19 u Čileu umrlo je više od 2450 ljudi.
- Postoji vrlo mali broj ljudi koji se brinu o opservatoriju, ali ništa ne promatramo - rekao je Itziar de Gregorio, voditelj znanstvenog ureda Europskog opservatorija za jug (ESO) koji vodi neke od ključnih opservatorija.
De Gregorio je izrazio optimističnije stajalište o mogućnosti da se neke pojave ponovno mogu vidjeti: znanstvenici će vjerojatno dobiti još jednu priliku.
- Ti prolazni fenomeni obično nisu jedinstveni. Ako se pojave danas, loša sreća! Ali, sljedeće godine će ih sigurno doći još više - rekao je.
Probne sonde
Astronomi su izabrali ogromnu pustinju Atacama zbog netaknute atmosfere - malo je kiše i niske vlage tijekom cijele godine.
Kad su teleskopi i antene isključene, promatrači prostora se fokusiraju na obradu bezbrojnih podataka prikupljenih tijekom dugih nagomilanih noći promatranja.
Stručnjaci imaju 'nekoliko mjeseci' posla kako bi ih nastavili dok pandemija ne prođe i planete im se ponovo ne otvore, rekao je Caludio Melo, predstavnik ESO-a u Čileu.
- Naravno, u bilo kojem trenutku bit će potrebna nova zapažanja, ali još ne možemo znati kada će to biti - rekao je Melo za AFP.
Na neki su način najveći gubitnici mladi znanstvenici koji dovršavaju istraživanja o doktorskim studijama, 'jer imaju više rokova', rekao je Carpenter.
- Bit će to značajno kašnjenje. U ALMA-i promatramo otprilike 4.000 sati svake godine s antenskim kompleksom od 12 metara, tako da ako gašenje traje šest mjeseci, to je 2.000 sati izgubljenog promatranja - dodao je.