U Kaliforniji je započeo sudski proces između dvojice najvećih titana Silicijske doline, Elona Muska i Sama Altmana, što predstavlja vrhunac gorkog sukoba koji traje godinama. Musk optužuje Altmana da je iznevjerio osnivački dogovor njihove zajedničke neprofitne organizacije, OpenAI, pretvarajući je u profitno poduzeće.
Počinje suđenje tehnoloških titana
Suđenje, koje je započelo odabirom porote u ponedjeljak na saveznom sudu u Oaklandu, trebalo bi trajati dva do tri tjedna. Elon Musk je u veljači 2024. podnio tužbu protiv Altmana, predsjednika OpenAI-ja Grega Brockmana, same tvrtke te njezinog glavnog partnera Microsofta, tereteći ih za kršenje ugovora i nepravedno bogaćenje. Uvodne riječi obje strane očekuju se kasnije ovoga tjedna, a na popisu svjedoka nalaze se ključne osobe iz svijeta tehnologije, uključujući Muska, Altmana i izvršnog direktora Microsofta, Satyu Nadellu.
Musk traži niz pravnih lijekova, uključujući smjenu Altmana i Brockmana, odštetu veću od 134 milijarde dolara, za koju kaže da bi bila preusmjerena u neprofitni ogranak OpenAI-ja, te poništenje restrukturiranja tvrtke u profitni subjekt.
Optužbe za izdaju i odgovor OpenAI-ja
Muskova tužba navodi da Altmanovo sklapanje poslova i manevriranje tvrtkom predstavljaju kršenje temeljne misije OpenAI-ja kao neprofitne organizacije stvorene za dobrobit čovječanstva. U tužbi se tvrdi da su se Altman i Brockman nepravedno obogatili kroz svoju kontrolu nad tvrtkom, koja se, prema Muskovim riječima, transformirala u de facto podružnicu Microsofta usmjerenu isključivo na profit.
OpenAI je, s druge strane, oštro demantirao Muskovu tužbu, navodeći kako je on još 2017. godine pristao da je osnivanje profitnog ogranka nužan korak za daljnji razvoj. Iz tvrtke tvrde da je Musk "motiviran ljubomorom" i "žaljenjem što je otišao". Također osporavaju da je Muskovo financiranje bilo investicija, ističući da se radilo o donaciji neprofitnoj organizaciji koja se mogla odbiti od poreza i koja mu ne daje pravo na vlasništvo u OpenAI-ju.
Pozadina sukoba i razlaz suosnivača
Altman, Musk i nekoliko drugih osnivača pokrenuli su OpenAI 2015. godine kao neprofitnu organizaciju, pri čemu je Musk u početku osigurao oko 38 milijuna dolara. Cilj je bio stvoriti protutežu Googleovom DeepMindu i osigurati da se razvoj opće umjetne inteligencije odvija na siguran i transparentan način.
Odnosi su se pogoršali oko 2017. godine, nakon što je Musk postao nestrpljiv zbog napretka tvrtke i neuspješno pokušao preuzeti veću kontrolu. Napustio je upravni odbor OpenAI-ja 2018. godine i prestao s daljnjim financiranjem. Nakon Muskovog odlaska, OpenAI je 2019. osnovao profitnu podružnicu kako bi prikupio kapital, što je dovelo do lansiranja iznimno uspješnog ChatGPT-ja i višemilijarderskih ulaganja od strane Microsofta, čime je tvrtka postala jedna od najvrjednijih na svijetu.
Visoki ulozi za budućnost umjetne inteligencije
Slučaj nosi ogromne uloge za OpenAI, za koji se očekuje da će kasnije ove godine izaći na burzu s procijenjenom vrijednošću od oko bilijun dolara. Ishod suđenja mogao bi značajno utjecati ne samo na budućnost tvrtke, već i na širi ekosustav umjetne inteligencije, otvarajući pitanja o ravnoteži između neprofitnih ideala i komercijalnih pritisaka u razvoju tehnologija koje imaju potencijal transformirati društvo.
Cijelu situaciju dodatno komplicira činjenica da je Musk u međuvremenu osnovao vlastitu tvrtku za umjetnu inteligenciju, xAI, koja je razvila konkurentski chatbot Grok, što postavlja pitanja o mogućem sukobu interesa.