Prije stotinu godina globalna pandemija gripe ubila je pet posto ljudske vrste, a 2015. u Aziji je jedna vrsta antilope izgubila čak dvije trećine vrste zbog bakterijske infekcije.
Međutim, sve to blijedi u odnosu na patogen Bd (batrachochytrium dendrobatidis) koji je oštetio biološku raznolikost više od ijedne bolesti kroz povijest. Globalni tim od 41 stručnjaka otkrio je kako ova apokaliptična gljivica ima moć da izbriše cijele vrste iz povijesti - a na udaru su žabe i vodozemci, prenosi National Geographic.
Batrachochytrium dendrobatidis ubija žabe i druge vodozemce tako što im izjeda kožu i izaziva smrtonosne srčane udare. Često se kaže da je ova gljivica izazvala pad ili izumiranje 200 vrsta vodozemaca, međutim te su brojke stare dva desetljeća. Nove pokazuju drastično goru situaciju.
Ben Scheele s Australskog nacionalnog sveučilišta vodio je tim koji navodi kako je batrachochytrium dendrobatidis izazvao pad čak 501 vrste vodozemaca ili 6,5 posto od ukupnog broja. 90 vrsta potpuno je nestaLo, a njih 124 su izgubile 90 posto populacije i mali su izgledi za oporavak.
- Ova je bolest promijenila naše shvaćanje onoga što jedna bolest može napraviti životinjskom svijetu - rekao je Scheele, prenosi The Atlantic. Stručnjaci kažu kako su ovo samo padovi broja vrsta za koje znaju.
Kako bi se shvatilo koliko je ovo teška bolest treba shvatiti da se vodozemci na Zemlji razvijaju i šire već 370 milijuna godina, a u samo 50 godina jedna bolest ih je devastirala. Zamislite samo da se pojavi jedna bolest koja može na taj način potamaniti sve sisavce.
Stručnjaci za vodozemce kažu kako svijet ne shvaća dovoljno što se ovime gubi. Bd je ubojica koji ne bira, hrani se tvarima na koži vodozemaca i lako se širi vodom. Uz sve to, ljudi su pomogli u širenju gljivice. Ona je originalno iz Azije, a početkom 20. stoljeća opaki soj se proširio svijetom - točno u vrijeme procvata međunarodne trgovine. U konačnici je bd stigao na pet kontinenata.
Znanstvenici upozoravaju da bi u borbi s ovime moglo pomoći suzbijanje trgovine životinja. U radu se navodi da se bilježi usporavanje izumiranja vrsta, a 60 ih pokazuje znake oporavka. Međutim, znanstvenici ne znaju je li to zbog prilagodbe životinja ili stižu nove epidemije. Jedno područje koje je u riziku je dosad izolirana Papua Nova Gvineja. Nema jednog rješenja za suzbijanje bd-a, a znanstvenici pokušavaju uzgajati životinje u sigurnim uvjetima, drugi rade na uzgoju otpornijih žaba ili seljenju na područja koja su opasna za gljivicu.