GENIJALNO Ovo je karta koja pokazuje kako vam je dvorište izgledalo prije 300 mil. godina

Jeste li se ikad zapitali gdje se točno nalazilo vaše susjedstvo u vrijeme superkontinenta Pangeje? Je li ispod vaše kuće nekad bilo tropsko more, vulkanska pustoš ili ledeni pokrivač? Zahvaljujući novim interaktivnim alatima, odgovore na ta pitanja sada možete dobiti u samo nekoliko klikova, putujući stotinama milijuna godina u prošlost bez da napustite svoj dom. Dva nova projekta omogućuju korisnicima da istraže tektonsko putovanje Zemlje i otkriju drevnu lokaciju bilo kojeg današnjeg mjesta, piše Science Alert.

Pogledajte video

Rješavanje geološke zagonetke

Jedan od tih revolucionarnih alata je Paleolatitude.org, platforma koju su razvili istraživači sa Sveučilišta u Utrechtu u Nizozemskoj. Projekt je nastao iz jedne geografske zagonetke. Proučavajući fosile u nizozemskom kamenolomu Winterswijk, geoznanstvenici su pronašli ostatke flore i faune koji su izgledali kao da pripadaju području današnjeg Perzijskog zaljeva.

To je otvorilo ključno pitanje: je li cijeli svijet tada bio vruća sauna ili je objašnjenje negdje drugdje?

Odgovor leži u tektonici ploča. Zemljopisna širina određuje kut pod kojim sunčeve zrake padaju na površinu i time izravno utječe na lokalnu klimu. Novi model potvrdio je da je prije 245 milijuna godina Nizozemska imala pustinjsku klimu ne samo zato što je planet bio topliji, već zato što se ta kopnena masa fizički nalazila na istoj tropskoj geografskoj širini kao i današnji Perzijski zaljev.

Alat tako pomaže znanstvenicima razlikovati jesu li drevne promjene okoliša uzrokovane globalnim klimatskim promjenama ili jednostavnim pomicanjem kontinenata.

MISTERIJ Astronomi misle da su konačno pronašli rub Mliječne staze

Kako funkcionira digitalni vremeplov?

Kako bi rekonstruirali putovanje kontinenata, znanstvenici su koristili metodu u dva koraka. Prvo su, slikovito rečeno, "odmotali" planinske lance kako bi vidjeli kako su se tektonske ploče pomicale jedna u odnosu na drugu. Ovaj proces pomogao je identificirati tragove davno izgubljenih kontinenata, poput Velike Adrije, Argolanda i Himalaje Tetis, kopnenih masa koje je Zemljin plašt odavno progutao, ali su ostavile svoje "otiske" u naboranim stijenama Sredozemlja i Indonezije.

Drugi korak bio je određivanje točne geografske širine tih ploča analizom magnetskih minerala zarobljenih u drevnim stijenama. Budući da se kut Zemljinog magnetskog polja mijenja od polova prema ekvatoru, ti minerali djeluju kao prapovijesni GPS. Oni znanstvenicima omogućuju da odrede izvornu lokaciju stijene na globusu i prate njezino putovanje dugo milijunima godina.

​- To znači da je po prvi put dostupan uistinu globalni model koji vam omogućuje da te stijene povežete s njihovim izvornim pločama, koje su u međuvremenu nestale u Zemljinom plaštu. Sada se može pratiti i globalno putovanje tih stijena - istaknuo je profesor Douwe van Hinsbergen, voditelj studije.

NEVJEROJATNO Sjećate se međuzvjezdanog kometa? Nastao je u hladnom kutu galaksije na -240 °C

Karta koja ide još dalje u prošlost

Za one koji žele putovati još dublje u prošlost, softverski inženjer Ian Webster stvorio je interaktivnu kartu nazvanu Ancient Earth. Ovaj alat omogućuje korisnicima da unesu svoju adresu i vide gdje se ona nalazila u razdoblju do 750 milijuna godina unatrag.

Rezultati su fascinantni: prije 240 milijuna godina, područje današnjeg Washingtona bilo je gotovo priljubljeno uz obalu Mauritanije, prije nego što ih je razdvojio Atlantski ocean. Prije 750 milijuna godina, centar Manhattana bio je usred goleme ledene kopnene mase.

Websterov alat temelji se na podacima projekta PALEOMAP, koji je vodio paleogeograf Christopher Scotese, a nudi i dodatne zanimljivosti, poput popisa dinosaura koji su živjeli u blizini unesene lokacije.

ISPROBAJTE Fantastično: Kako vaše ime izgleda ispisano u satelitskim snimkama krajolika Zemlje

Osim što zadovoljavaju znatiželju javnosti, ovi su alati iznimno vrijedni za paleontologe. Određivanjem točnih povijesnih lokacija stijena bogatih fosilima, istraživači mogu analizirati kako su vrste reagirale na drevna masovna izumiranja i nagle promjene temperature. Ovaj "trodimenzionalni" pristup otkriva koje su geografske širine služile kao utočišta, a koje su postale nenastanjive.

​- S novim modelom imamo mnogo veću sigurnost, a naše razumijevanje bioraznolikosti prelazi iz jednodimenzionalnog, dakle samo kroz vrijeme, u trodimenzionalno, koje obuhvaća i prostor - objasnila je koautorica studije dr. Emilia Jarochowska.

"To nam omogućuje da izvučemo važne lekcije o otpornosti bioraznolikosti danas."

*uz korištenje AI-ja