Svjetski oceani dosegnuli su u srpnju najviše temperature u povijesti mjerenja, potaknuti razvojem fenomena El Niño u Tihom oceanu i dugoročnim trendom globalnog zagrijavanja. Ovi zabrinjavajući podaci ukazuju na sve brže i intenzivnije promjene koje prijete klimatskoj ravnoteži planeta, morskim ekosustavima i ljudskim zajednicama diljem svijeta.
Prema podacima Službe za klimatske promjene Copernicus, prosječna temperatura morske površine, izuzev polarnih područja, u srpnju je iznosila 20,96 °C. Time je oboren prethodni rekord od 20,89 °C, a ovaj naizgled mali porast predstavlja ogromnu količinu dodatne energije apsorbirane u golemom vodenom prostranstvu Zemlje. Trend je jasan: devet od deset najtoplijih srpnja zabilježeno je od 2005. godine, što potvrđuje kontinuirano zagrijavanje.
Novi temperaturni rekord i uloga El Niña
Iako je El Niño prirodni klimatski obrazac koji se očituje zagrijavanjem površinskih voda u tropskom dijelu Tihog oceana i utječe na vremenske prilike globalno, njegovi se učinci sada odvijaju na već povišenoj osnovnoj temperaturi. Kombinacija ovog prirodnog fenomena i globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem stvara uvjete za postavljanje novih temperaturnih rekorda i pojavu sve ekstremnijih vremenskih događaja. Znanstvenici upozoravaju da se El Niño tek razvija te se očekuje njegovo jačanje u nadolazećim mjesecima, što bi moglo donijeti još više temperature.
Oceani apsorbiraju oko 90 posto viška topline nastale zbog emisija stakleničkih plinova, čime igraju ključnu ulogu u regulaciji klime. Oni također proizvode polovicu kisika na Zemlji. Međutim, njihova sposobnost da ublaže posljedice klimatskih promjena ima svoju cijenu i granice.
Dalekosežne posljedice zagrijavanja oceana
Rast temperatura oceana ima razorne posljedice koje se osjećaju na globalnoj razini, od porasta razine mora do ugrožavanja života u njemu.
Porast razine mora i ekstremni vremenski uvjeti
Kako se morska voda zagrijava, ona se širi. Znanstvenici procjenjuju da je upravo to toplinsko širenje odgovorno za otprilike trećinu zabilježenog porasta razine mora. Zajedno s otapanjem ledenjaka i ledenih ploča, ovaj je proces od 1880. godine podigao prosječnu globalnu razinu mora za 21 do 24 centimetra, a taj se porast sve više ubrzava. To izravno ugrožava niska obalna područja i otočne države. Istovremeno, toplije površine oceana isparavaju više vlage i oslobađaju više topline u atmosferu. To služi kao gorivo za jače i razornije tropske oluje te dovodi do intenzivnijih oborina i poplava.
Ugroženi morski ekosustavi
Topliji oceani dovode do sve češćih i dugotrajnijih morskih toplinskih valova. Ovi ekstremni događaji, zajedno sa zakiseljavanjem oceana zbog povećane apsorpcije ugljičnog dioksida, uzrokuju masovno izbjeljivanje koraljnih grebena, uništavaju šume morskih algi i teško pogađaju ribarstvo o kojem ovise milijuni ljudi. Kako se oceani zagrijavaju, gube i dio sposobnosti apsorpcije CO2, što dodatno ubrzava efekt staklenika.
Europa se suočava s ekstremnim vrućinama i sušom
Zapadna Europa proživljava izvanredno razdoblje ekstremnih vrućina. Kontinent se, prema podacima, zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, a lipanj i srpanj bili su najtopliji zabilježeni. Prosječna temperatura za ta dva mjeseca u zapadnoj Europi bila je 21,62 °C, što je čak 2,79 °C iznad prosjeka.
Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze, objasnila je situaciju.
- Srpanj je bio treći uzastopni mjesec s izvanrednim temperaturama u zapadnoj Europi. Ovo je jasan primjer kako klimatske promjene intenziviraju ekstremne vrućine, jer se temperatura i suša međusobno sve više pojačavaju.
Uporni sustavi visokog tlaka zadržavali su toplinu nad regijom, dok su isušena tla smanjila svoj prirodni kapacitet hlađenja. U Francuskoj, Španjolskoj, dijelovima Njemačke i Ujedinjenom Kraljevstvu zabilježene su iznimno niske razine oborina i vlage u tlu. Razine rijeka poput Seine, Rajne i Dunava pale su znatno ispod prosjeka, što stvara pritisak na opskrbu vodom, navodnjavanje, riječni promet i proizvodnju energije.
Šumski požari kao posljedica
Dugotrajni vrući i suhi uvjeti stvorili su idealno okruženje za šumske požare. Prošlog su mjeseca diljem zapadne Europe zabilježeni veliki požari, uz "izvanrednu aktivnost" u pogledu opožarene površine i emisija dima, o čemu svjedoče podaci koje je objavio BBC.
Laurence Rouil, direktorica Službe za nadzor atmosfere Copernicus, upozorila je na širenje problema.
- Klimatske promjene sve češće donose vruće i suhe uvjete koji pogoduju velikim šumskim požarima visokog intenziteta u južnoj Europi, a istovremeno produžuju sezonu požara prema sjeveru.
Dodala je kako veći požari proizvode više dima koji se diže u više slojeve atmosfere, omogućujući mu da putuje na mnogo veće udaljenosti. To znači da bi i zemlje s relativno malo požara mogle biti sve više pogođene dimom koji dolazi izdaleka.
Ekstremno vrijeme kao "nova normalnost"
U Ujedinjenom Kraljevstvu, kontinuirano sušno razdoblje dodatno opterećuje već ugrožene izvore vode. Prema Meteorološkom uredu, Engleska i Wales proživjeli su najsuši srpanj u posljednjih 190 godina, otkad se vode mjerenja. U velikim dijelovima Engleske i cijelom Walesu službeno je proglašena suša.
Najnovije izvješće Meteorološkog ureda o klimi u Ujedinjenom Kraljevstvu zaključuje da vremenski uvjeti koji su se nekada smatrali ekstremnima sada postaju "nova normalnost". Analiza je pokazala da je najtopliji dan u godini na jugu Engleske sada u prosjeku za 4,5 °C topliji u usporedbi s razdobljem od 1961. do 1990. godine.