Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Svemirski teleskop Nancy Grace Roman nazvan je po znanstvenici iz NASA, "majci Hubblea". Pozicionirat će ga 1,6 milijuna kilometara od Zemlje, a za prikaz jedne njegove slike treba 500.000 4K televizora
NASA se priprema za lansiranje svoje nove velike svemirske zvjezdarnice koja bi astronomima trebala otvoriti sasvim novi pogled na svemir. Svemirski teleskop Nancy Grace Roman, vrijedan oko četiri milijarde dolara, trebao bi biti lansiran 30. kolovoza raketom SpaceX Falcon Heavy iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi. Posebno je zanimljivo da u svemir odlazi čak devet mjeseci prije prvotno planiranog roka.
Nakon lansiranja Roman će krenuti prema Lagrangeovoj točki L2, udaljenoj oko 1,6 milijuna kilometara od Zemlje, gdje se već nalazi svemirski teleskop James Webb. Riječ je o području u kojem položaj Sunca i Zemlje omogućuje letjelici stabilan položaj i gotovo neometan pogled prema dubokom svemiru.
- Oko stotog dana obavit ćemo završno uvođenje u orbitu oko L2. Nakon toga imamo dovoljno goriva za održavanje položaja tijekom pet godina, ali i dulje - objasnio je Jeremy Perkins, NASA-in stručnjak za integraciju i testiranje teleskopa, prenosi Space.com.
Roman bi po količini podataka koju će slati na Zemlju trebao biti prava ‘tvornica’ astronomskih snimaka. Očekuje se više od 500 terabajta podataka godišnje. Za usporedbu, legendarni Hubble tijekom približno 35 godina rada prikupio je oko 400 terabajta.
Roman pritom neće jednostavno zamijeniti Hubble. Imat će približno jednaku osjetljivost i oštrinu slike, ali će nebo moći pregledavati neusporedivo brže.
- Ono što Roman napravi u mjesec dana promatrajući našu galaksiju, Hubbleu bi trebalo oko jednog stoljeća - rekla je Julie McEnery, viša znanstvenica projekta Roman.
Razmjeri podataka možda su još jasniji kroz jednu neobičnu usporedbu. McEnery kaže da bi za prikaz samo jedne Romanove slike iz njegova najvećeg istraživanja trebalo više od pola milijuna 4K televizora. Kada bi ih se posložilo zajedno, zauzeli bi površinu oko 45 gradskih blokova Manhattana.
Iako je teleskop Roman sam po sebi čudo tehnologije i ima mogućnosti promatranja u bliskom infracrvenom području, neće nadmašiti teleskop James Webb, čiji su instrumenti dizajnirani za iznimno osjetljiva promatranja najudaljenijih dijelova svemira. Romanova velika prednost bit će nešto drugo - golemo vidno polje. Jedna Romanova snimka moći će obuhvatiti područje oko 50 puta veće od Webbove.
- Webb je napravljen da iznimno duboko i precizno zaviri u svemir i pronađe rijetke objekte u ranom svemiru. Ali Roman nam treba kako bismo pronalazili rijetke objekte u nama bližem svemiru - objasnila je McEnery.
Jedan od primjera su misteriozne “male crvene točke” koje Webb pronalazi u ranom svemiru. Da bi astronomi otkrili što su zapravo ti objekti, potrebno ih je pronaći što više. Webb vidi iznimno duboko, ali na malom području, dok će Roman moći pregledavati golema prostranstva neba.
Tijekom glavnog istraživanja njegov Wide Field Instrument trebao bi snimiti oko dvije milijarde galaksija. Ti podaci pomoći će znanstvenicima u istraživanju nekih od najvećih misterija moderne fizike - tamne tvari i tamne energije.
Drugi ključni instrument je koronograf koji će blokirati snažnu svjetlost zvijezde kako bi teleskop mogao snimiti mnogo slabije planete koji kruže oko nje.
- Na to gledam kao na stvaranje magije pomoću fizike. Koristimo valna svojstva svjetlosti kako bismo poništili svjetlost zvijezde i mogli snimiti planet pokraj nje - objasnila je McEnery.
Znanstvenici pritom očekuju da će možda najvažnija Romanova otkrića biti upravo ona koja danas nitko ne može predvidjeti.
- Kada smo gradili Hubble i Webb, tragali smo za udaljenim galaksijama u najdaljim dijelovima svemira. Danas zahvaljujući njima možemo pratiti i asteroide koji bi mogli predstavljati prijetnju Zemlji ili budućim bazama na Mjesecu. Stvari koje su nekada bile nemoguće danas su moguće, a ponekad i rutinske - rekao je Shawn Domagal-Goldman, direktor NASA-ina odjela za astrofiziku.
Teleskop nosi ime Nancy Grace Roman, prve NASA-ine glavne astronomkinje i prve žene na izvršnoj funkciji u agenciji. Zbog ključne uloge u nastanku Hubblea često su je nazivali i “majkom Hubblea”, a desetljećima prije otkrića prvih egzoplaneta pomogla je postaviti temelje područja koje će Roman sada detaljno istraživati.
24sata © 2026
