Gospodine Zuckerberg, znam da tako niste planirali, ali imate krv na rukama, rekla je senatorica Lindsey Graham na američkom Capitol Hillu gdje je glavna tema bila seksualna eksploatacija djece na društvenim mrežama.
Izvršni direktor tvrtke Meta vjerojatno nije ni sanjao da će se 20 godina nakon što je u svojoj studentskoj sobi stvorio Facebook morati ispričavati roditeljima očajnima zbog štete koju je ovaj društveni div nanio njihovoj djeci.
Sve je počelo bezazleno, u ranim vremenima digitalne revolucije, kada je internet obećavao transparentnost i sudjelovanje. Umjesto jednog prema mnogima, kako su djelovali tradicionalni mediji, nova forma komuniciranja, svi prema svakome, donijela je više slobode, sudjelovanja i demokracije. Barem se činilo tako, pozitivno.
Tada dvadesetogodišnji student s računala iz svoje dobe na Harvardu lansirao je 'thefacebook.com', mrežu koja je u početku bila dostupna tek studentima, baš poput njega. Izvorno je bila zamišljena kao digitalna verzija Harvardovog studentskog imenika (poznatog kao face book). Inspiraciju je također crpio iz svog ranijeg kontroverznog projekta pod nazivom 'FaceSmash', gdje se uspoređujući dvije fotografije studentica (do kojih je došao provaljivanjem u online direktorije sveučilišta) od korisnika tražilo da odaberu onu privlačniju.
Odjeknulo je poput eksplozije, a već prvog dana na novu mrežu prijavilo se oko 1200 studenata. U prvih mjesec dana polovica svih studenata Harvarda imali su svoj profil. Vrlo brzo "osvojio" je još tri sveučilišna kampusa u SAD-u, Yale, Columbiju i Stanford. Uspjeh ove mreže pokazuje činjenica da je u prvoj godini postojanja imala vrtoglavih milijun korisnika.
Nagli uspon se nastavio, Zuckerberg je u kolovozu 2005. iz imena izbacio 'the', a mreža je postala 'Facebook.com'. Do kraja 2006. godine, svatko stariji od 13 godina s pristupom internetu mogao se pridružiti. Broj korisnika skočio je s 12 milijuna u 2006. na 50 milijuna u 2007., što se udvostručilo na 100 milijuna do kraja 2008. godine. Ubrzo nakon ova se društvena mreža proširila svijetom. U listopadu iste godine Facebook je omogućio i dijeljenje fotografija, a osam mjeseci kasnije i videozapisa. Planetarno popularni "like" zaživio je u veljači 2009. godine. Iduće godine Zuckerberg je omogućio stvaranje Facebook grupa, dok je prvi videopoziv na Facebooku pokrenut 2011. godine. S milijardu korisnika u 2012. godini, Facebook je postao prva društvena mreža koja je premašila milijardu registriranih računa. Ogroman uspjeh ovog giganta napravio je Zuckerberga jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.
Na početku se na Facebook gledalo kao platformu s prilično altruističkom misijom: ljudi su se nadali da će povezivanje ljudi učiniti svijet boljim mjestom, prisjetio se medijski znanstvenik Martin Emmer iz Berlina, piše DW. Ipak, No, postao je mreža s dalekosežnim posljedicama. Primjerice, ogromnu ulogu Facebook je imao u organizaciji demonstracija i otpora, poput Arapskog proljeća 2011. godine.
Cijena za korištenje ove mreže je za korisnike dvostruka - "plaćaju" svojim podacima, kao i pažnjom kao dragocjenom robom za koju su oglašivači spremni izdašno platiti. Svaki 'like' jedna je podatkovna točka, a s prikupljanjem podataka od korisnika, cilj platforme i oglašivača je zadržati korisnike na platformi što je duže moguće.