Odjeknulo je poput eksplozije, vrlo brzo ovaj tehnološki div osvojio je cijeli svijet. Brojni skandali i optužbe ostavile su trajan pečat na reputaciju Facebooka, a Zuckerberg nije ni sanjao što ga čeka
20 godina facebooka
Od studentske sobe do skandala koji oblikuju svjetsku politiku
Gospodine Zuckerberg, znam da tako niste planirali, ali imate krv na rukama, rekla je senatorica Lindsey Graham na američkom Capitol Hillu gdje je glavna tema bila seksualna eksploatacija djece na društvenim mrežama.
Izvršni direktor tvrtke Meta vjerojatno nije ni sanjao da će se 20 godina nakon što je u svojoj studentskoj sobi stvorio Facebook morati ispričavati roditeljima očajnima zbog štete koju je ovaj društveni div nanio njihovoj djeci.
Sve je počelo bezazleno, u ranim vremenima digitalne revolucije, kada je internet obećavao transparentnost i sudjelovanje. Umjesto jednog prema mnogima, kako su djelovali tradicionalni mediji, nova forma komuniciranja, svi prema svakome, donijela je više slobode, sudjelovanja i demokracije. Barem se činilo tako, pozitivno.
Tada dvadesetogodišnji student s računala iz svoje dobe na Harvardu lansirao je 'thefacebook.com', mrežu koja je u početku bila dostupna tek studentima, baš poput njega. Izvorno je bila zamišljena kao digitalna verzija Harvardovog studentskog imenika (poznatog kao face book). Inspiraciju je također crpio iz svog ranijeg kontroverznog projekta pod nazivom 'FaceSmash', gdje se uspoređujući dvije fotografije studentica (do kojih je došao provaljivanjem u online direktorije sveučilišta) od korisnika tražilo da odaberu onu privlačniju.
No, vratimo se na Facebook. Mreža se sastojala se od platforme na kojoj su studenti tog sveučilišta mogli izmjenjivati objave, poruke i stvarati mrežu 'prijatelja'. Osnova svega bio je poznati 'feed', odnosno tok aktualnosti s porukama i fotografijama koje objavljuju korisnici. Jurio je Facebook za svojim konkurentom iz ranih 2000-ih, MySpaceom, i nije bio monetiziran, već slobodan od oglašavanja.
Odjeknulo je poput eksplozije, a već prvog dana na novu mrežu prijavilo se oko 1200 studenata. U prvih mjesec dana polovica svih studenata Harvarda imali su svoj profil. Vrlo brzo "osvojio" je još tri sveučilišna kampusa u SAD-u, Yale, Columbiju i Stanford. Uspjeh ove mreže pokazuje činjenica da je u prvoj godini postojanja imala vrtoglavih milijun korisnika.
- Sve ovo nisam počeo s ciljem da izgradim tvrtku vrijednu milijarde dolara, pokušavao sam samo riješiti problem i pomoći u povezivanju ljudi na fakultetima i školama. Na internetu se tada moglo pronaći mnogo toga, glazba, vijesti, informacije, no niste mogli pronaći ljude do kojih vam je stalo niti se s njima povezati, a upravo je to najvažnija stvar te sam zaključio kako baš tu postoji velika rupa koju treba ispuniti – ispričao je Mark Zuckerberg za Freakonomics Radio.
Nagli uspon se nastavio, Zuckerberg je u kolovozu 2005. iz imena izbacio 'the', a mreža je postala 'Facebook.com'. Do kraja 2006. godine, svatko stariji od 13 godina s pristupom internetu mogao se pridružiti. Broj korisnika skočio je s 12 milijuna u 2006. na 50 milijuna u 2007., što se udvostručilo na 100 milijuna do kraja 2008. godine. Ubrzo nakon ova se društvena mreža proširila svijetom. U listopadu iste godine Facebook je omogućio i dijeljenje fotografija, a osam mjeseci kasnije i videozapisa. Planetarno popularni "like" zaživio je u veljači 2009. godine. Iduće godine Zuckerberg je omogućio stvaranje Facebook grupa, dok je prvi videopoziv na Facebooku pokrenut 2011. godine. S milijardu korisnika u 2012. godini, Facebook je postao prva društvena mreža koja je premašila milijardu registriranih računa. Ogroman uspjeh ovog giganta napravio je Zuckerberga jednim od najbogatijih ljudi na svijetu.
Zuckerbergovo je "dijete" uvelike nadmašilo prvobitne ambicije svog "oca". Vrtoglavih milijun danas je mala riječ za ovog diva, s obzirom da na okruglih 20. godina postojanja broji više od tri milijarde aktivnih korisnika mjesečno. Vrlo brzo premašio je sve granice, osvojio svijet i izrastao u najmoćniju društvenu mrežu.
Na početku se na Facebook gledalo kao platformu s prilično altruističkom misijom: ljudi su se nadali da će povezivanje ljudi učiniti svijet boljim mjestom, prisjetio se medijski znanstvenik Martin Emmer iz Berlina, piše DW. Ipak, No, postao je mreža s dalekosežnim posljedicama. Primjerice, ogromnu ulogu Facebook je imao u organizaciji demonstracija i otpora, poput Arapskog proljeća 2011. godine.
Brojni skandali i optužbe s kojima se ovaj društveni div susreo obilježili su njegovu dugogodišnju povijest i postali Ahilova peta tvrtke. Cambridge Analytica skandal i optužbe za političko miješanje ostavile su trajan pečat na reputaciju platforme. Nedostaci u zaštiti privatnosti korisnika i borba protiv dezinformacija postali su gorući problemi.
Cijena za korištenje ove mreže je za korisnike dvostruka - "plaćaju" svojim podacima, kao i pažnjom kao dragocjenom robom za koju su oglašivači spremni izdašno platiti. Svaki 'like' jedna je podatkovna točka, a s prikupljanjem podataka od korisnika, cilj platforme i oglašivača je zadržati korisnike na platformi što je duže moguće.
No, unatoč presudama i nelaskavoj titule 'zastarjele' mreže, ovaj veteran društvenih medija raste. Sporije nego prije, ali raste. Monetizacija putem oglašavanja na platformi postala je ključni izvor prihoda, a akvizicije poput Instagrama i WhatsAppa proširile su utjecaj tvrtke. Facebook je postao nezaobilazan dio svakodnevnog života za milijarde ljudi diljem svijeta.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
