IBM je predstavio dva nova kvantna procesora, Nighthawk i Loon, koja koriste novu, puno složeniju mrežu qubitova i trebala bi biti ključni korak prema kvantnim računalima koja rade bez grešaka.

Kvantna računala ne računaju s “nulama” i “jedinicama” kao obična računala, nego s qubitovima koji mogu biti u više stanja odjednom. Zbog toga bi jednog dana mogla rješavati zadatke koje današnja superračunala ne mogu ni zamisliti, ali imaju veliki problem s greškama jer su qubitovi iznimno osjetljivi na šum i smetnje iz okoline. Cilj cijele industrije je takozvano “fault tolerant” kvantno računalo koje u hodu otkriva i ispravlja greške.

Pogledajte IBMova kvantna računala:

Nighthawk je novi IBM-ov kvantni procesor sa 120 qubitova. Svaki qubit može razgovarati s četiri susjeda u pravilnoj rešetci, a to omogućuje znatno složenije operacije nego na prijašnjem Heron čipu. IBM kaže da Nighthawk može izvesti oko 30 posto složenije kvantne izračune od svog prethodnika, što istraživačima daje prostor za testiranje novih algoritama i tehnika ispravljanja grešaka.

Loon koristi 112 qubitova, ali je još važniji za budućnost kvantnog računalstva. Znanstvenici iz IBM-a tvrde da taj čip na jednom mjestu okuplja sve hardverske elemente potrebne za potpuno ispravljanje grešaka u realnom vremenu, što je glavni preduvjet za takozvano “fault tolerant” kvantno računalo. Umjesto da samo povećavaju broj qubitova, Loon je zamišljen kao testna platforma za pametnije kodove i sheme koje jedan logički qubit grade od većeg broja fizičkih qubitova.

13.000 PUTA BRŽE Googleov kvantni skok: Tvrde da je njihov novi algoritam nadmašio snagu superračunala

IBM u svojim planovima najavljuje da želi pokazati jasnu “kvantnu prednost” već iduće godine, odnosno zadatak koji kvantno računalo rješava bolje od klasičnog, a da do 2029. u pogon pusti i veći sustav nazvan Starling s potpuno otpornim kvantnim jezgrama. Nova procesorska jezgra Loon zamišljena je kao svojevrsna proba za takav sustav, dok Nighthawk služi da se na stvarnom hardveru isprobaju sve složeniji algoritmi.

Za obične korisnike ovo još uvijek ne znači da će “kvantno računalo” uskoro u dnevni boravak. Riječ je o velikim, iznimno skupim sustavima koji rade na temperaturama blizu apsolutne nule i za sada im pristup imaju samo istraživački timovi i velike kompanije preko clouda. No ako se IBM-ova računica pokaže točnom i do kraja desetljeća zažive kvantna računala s ispravljanjem grešaka, dugoročno bi se mogle promijeniti stvari poput razvoja lijekova, dizajna novih materijala, optimizacije logistike i možda sigurnosti današnje kriptografije.