Neki fakulteti u Hrvatskoj još nisu donijeli službenu obavijest o održavanju nastave uživo, što su preporučili i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a akademska godina počinje za desetak dana.
- Vjerujem da će sveučilišta naći način da se studenti vrate na fakultete u što većem broju, što će naravno ovisiti o ukupnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji, ali i o odgovornosti samih sveučilišta i studenata. Mogu samo apelirati na što veću procijepljenost jer je to jedan od ključnih preduvjeta za povratak na uvjete prije pandemije, kako pokazuju iskustva vodećih sveučilišta u inozemstvu - kazao je ministar Radovan Fuchs na okruglome stolu "Vraćaju li se studenti na fakultete?" u organizaciji Sveučilišta VERN.
Iako u SAD-u, naveo je on, neka privatna sveučilišta povratak na studij i studentima i predavačima uvjetuju cijepljenjem, kod nas takvih strogih odluka neće biti. Podaci o procjepljivanju, moglo se čuti, ipak pokazuju kako je među zaposlenima na visokoobrazovnim ustanovama prilično visoka, čak i do 85%.
- Naše su ankete pokazale procijepljenost 85 posto zaposlenih i oko 60 posto studenata, od onih koji su sudjelovali u istraživanju. Mi smo spremni za kontaktnu nastavu. Razgovarati, postavljati konceptualna pitanja i poticati raspravu glavna je odlika kvalitetne nastave i mora biti jedan od najvažnijih ciljeva - rekao je prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
I na samome VERN-u samostalnom se odlukom cijepilo 85 posto profesora. Ipak, zaključeno je na panelu, procijepljenost među studentima bi mogla biti veća.
- Prosječna procijepljenost djelatnika u obrazovnom sustavu je 59 posto, a što je viša razina obrazovanja, to je i veća procijepljenost. No, studenti bi se trebali više cijepiti. Podaci za mlade od 20 do 24 godina pokazuju da ih je cijepljeno nešto više od 71.500, odnosno jasno je da bi ta brojka trebala biti veća - istaknula je prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Nije dugoročno održivo
Povratak u okruženje nastave uživo izuzetno je važno, zaključili su sudionici panela, jer se ukupna kvaliteta visokoškolskog obrazovanja smanjuje se ako profesori i studenti, kao i studenti međusobno nemaju kvalitetnu komunikaciju na nastavi uživo, bez obzira na najsuvremenije tehničke i obrazovne metode uvedene u izvanrednim uvjetima s online nastavom.
Profesori u kontaktnoj nastavi brže i bolje primjenjuju individualan pristup prema studentu i lakše uočavaju one koji se žele aktivno uključiti.
- Nakon godinu i pol dana online ili kombiniranog tipa nastave, jasno je da takva nastava u visokoškolskom obrazovanju nije dugoročno održiva. Sveučilište VERN' i prošle akademske godine održavalo je gotovo sve ispite u kontaktnoj nastavi, a i sada smo potpuno spremni za cjelovitu nastavu u učionicama. Međutim, treba naglasiti da smo kroz online nastavu razvili nove metode poučavanja - rekao je prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta VERN'.
Posebno je zabrinjavajuće što su studenti tijekom online nastave bili nedovoljno motivirani i dekoncentrirani za nastavu, više su varali na ispitima, imali su povećanu količinu seminarskih radova i zadaća, te im je nedostajalo socijalnog kontakta.
- Studentima najviše nedostaje socijalni aspekt i druženje. Važno je osvijestiti da bi online nastava mogla unazaditi kompetencije mladih u budućnosti - kazao je Mihovil Mioković, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu.