Najbolji hrvatski afrodizijaci: Više seksa uz paški sir i vodu

Znali su naši stari kako se zabavljati kada sunce zađe. Uz svjetlo svijeće grickali su afrodizijake i nakon devet mjeseci se čudili što im se obitelj povećala. Ali, tada to nije bilo loše - još jedan par ruku za raditi u polju. 

Paški sir

Nevjerojatno poticajna svojstva ima i paški sir. “U konobi više sira, u kući više mira”, savjetuju Pažani, a osim gurmanskog, sir nosi i brojna druga zadovoljstva. 

- Paški sir se proizvodi od ovčjeg mlijeka, a ovcama je primarna hrana otočno bilje. Velik dio je iznimno ljekovit, a travari tvrde da ima i afrodizijačku moć - objašnjavaju Pažani. 

Jedna od osobina super sira, koje zajedno čine X faktor zaslužan za žudnju nepca, visoka je koncentracija cinka - moćnog esencijalnog minerala koji upravlja seksualnim funkcijama. Pravi stimulans za muškarce. Tako postoji i priča o paškom galebu koji je svakodnevno guštao u velikim količinama paškog specijaliteta. Njime je častio Njemice, Čehinje i Poljakinje. Sa smiješkom se kasnije sjećao tih dana, bolje rečeno, noći. 

Voda iz Modrog jezera

Imoćani se kunu u čarobnu vodu iz Modrog jezera. Zovu je Penkur jer se od njega penje... Prema legendi, austrijski car Franjo Josip je za posjeta Imotskom krajem 19. stoljeća u Beč ponio 1000 litara vode iz Modroga jezera jer su mu Imoćani rekli da je voda poseban afrodizijak. 

Tartufi

Kad jednom probate tartufe, uvijek im se vraćate. Afrodizijačka svojstva pripisuju se i tartufima, kojih najviše ima u Istri. Neki ih zovu crnim dijamantima, a riječ je o vrsti gljiva koje posjeduju jedinstvenu aromu i rastu ispod zemlje. Adriano Zigante iz poznate istarske obitelji tartufara iz Livada, čiji se otac već 40 godina uspješno bavi tartufima pa i proizvodima od toga gastronomskog dragulja, kaže da stranci koji dođu kušati jela od tartufa očekuju priču o njegovim afrodizijačkim svojstvima.

- Teško je reći koliko tartufa treba konzumirati da im se pripišu afrodizijačka svojstva, ali ih ljudi traže. Kad jednom probate tartuf, uvijek mu se vraćate. Volim ih jesti, kao i cijela moja obitelj - kazao je Zigante i dodao da je bijeli tartuf puno jači od crnog. Bijeli tartuf ima jaču aromu, intenzivnijeg je okusa te jakog i specifičnog mirisa.

Najbolje ga je konzumirati svježe naribanog na hranu. Crni tartuf se može termički obraditi i slabijeg je intenziteta, ali ne manje važan. Da su doista moćan afrodizijak, za tartufe se govorilo još i u doba Rima jer su ih voljeli jesti rimski carevi pripisujući im nevjerojatna svojstva. 

- Mislim da zaluđenost oko tartufa kao afrodizijaka leži u tome što je nedavno dokazano da u tartufima ima feromona, kemijskih tvari koje izlučuje čovjekovo tijelo i koje su odgovorne za seksualnu aktivnost. Neki kažu da konzumirajući tartufe podižete i raspoloženje. možda je u tome sva mudrost - rekao je jedan tartufar iz Buzeta. 

Bijeli tartufi su puno skuplji od crnog u Europi uspijeva oko 180 vrsta tartufa, a u jestive spada njih desetak. U Istri uspijevaju bijeli i crni tartuf, a puno ih ima u Motovunskoj šumi. 

- Nema ograničenja koliko se smiju konzumirati tartufi, možete i više puta na tjedan. Bijeli tartufi su puno skuplji od crnog, iako je i crni tartuf ukusan. Samo je bijeli puno jači, pa mu je i cijena jača. Bijeli tartuf u prodavaonicama otprilike stoji deset puta više nego crni, a crni tartufi stoje oko 2500 kuna za kilogram. Trenutačno je sezona crnog tartufa, a bijeli tartufi dozrijevaju u kolovozu i ima ih do kraja siječnja - rekao je Zigante. 

Domovina tartufa nije samo Motovunska šuma, nego i mnoge druge u okolici Buzeta. I količina naribanog tartufa na tanjuru varira ovisno je li u pitanju crni ili bijeli.

- Crnog tartufa po osobi ide desetak grama, a bijelog od šest do osam grama jer je intenzivniji. Talijani, Nijemci, Slovenci, ali i Amerikanci uvi jek se vraćaju u naš restoran iznova kako bi kušali jela od tartufa, a ima i naših gostiju. 

Malo je teško govoriti o tome vraćaju li se po specijalitet ili afrodizijak, ali se vidi da gosti cijene tu vrstu gljive. Nekad se u potragu za tartufom išlo uz pomoć svinje, ali danas tartufe traže posebno dresirani psi koji ih nanjuše i na velikoj udaljenosti. Kad pas nanjuši tartuf, pokaže mjesto svojem vlasniku, koji ga oprezno izvadi iz zemlje posebnim alatom i ponovno pokrije tlo kako bi omogućio rast novog ploda - rekao je Zigante. 

Šparoge

Afrodizijakom se od davnina smatraju i divlje šparoge. One su danas neizostavne u prehrani, a sadrže velik udio vitamina E, koji se još naziva vitaminom plodnosti. Arapi su smatrali da šparoge imaju afrodizijačko djelovanje, a spominju se u zapisima iz 16. stoljeća kao stimulans. 

Divlje šparoge rastu kao samonikle biljke u priobalju. Bogate su vitaminima, mineralima i vlaknima. Beru se od ožujka do lipnja. Spremaju se na salatu s tvrdo kuhanim jajima i na omlet te su uobičajena prehrana na dubrovačkom području.