Borovnice su iz Čilea, grožđe je iz Indije, a kupine iz Meksika...

Rastu banane i u Hrvatskoj. Uzgajaju ih, pisali smo o tome, zaljubljenici u Zagrebu i Novoj Gradiški. Daju hrvatske banane i plodove koji nisu slatki poput afričkih ili južnoameričkih, ali barem su svojim vlasnicima zasladili život. Jasno je da banane moramo uvoziti, no moramo li jesti jabuke iz Italije, Austrije, Njemačke, Poljske? 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:08

Video: 24sata/pixsell

- Poljaci proizvode gotovo 6,000.000 tona jabuka na godinu, a država im subvencionira izvoz s 18 centa po kilogramu. Tako nam mogu prodavati jabuke po 20 ili 22 centa, što je 1,67 kuna. Naša jabuka prve klase stoji dvije kune ili više, pa nismo konkurentni - ispričao je Željko Ledinski, koji u Kovačevcu uzgaja kruške, šljive, breskve, nektarine, trešnje, orahe, dinje te povrće i cvijeće. Prošle godine zbog mraza jabuka nije imao. 

- Prijašnjih smo godina brali 450 tona jabuka, a lani smo sve naše jabuke pojeli sami. Imali smo  samo 20 kilograma - rekao je Ledinski.

Da je prošle godine bilo problema s jabukama, vidi se i po podacima Državnog zavoda za statistiku. U prvih 11 mjeseci uvezli smo 22.992 tone jabuka, krušaka i dunja, voća koje je DZH svrstao u istu kategoriju, a izvezli 16.953 tone. U istom razdoblju 2015. izvoz je bio gotovo dvostruko veći, oko 32.000 tona. Samo smo, dakle, izvezli više jabuka nego što smo lani pobrali. Kod krušaka je, kažu voćari, posebno loš odnos uvezenih i domaćih plodova na policama prodavaonica. Na svaku domaću krušku ide 20 uvoznih. Uvozimo i agrume.

Naranče su iz Grčke, Italije i Španjolske, limuni iz Grčke, Španjolske, Italije i Egipta, a grejp i klementine stižu nam iz Turske. Grožđe uvozimo doslovce s drugih strana svijeta, iz Južne Afrike, što je očekivano jer mu je tamo sad sezona, ali i iz Indije. Iz Južne Amerike putuju do Hrvatske borovnice (iz Čilea), a kupine su nam stigle čak iz dalekog Meksika. 

Od uvoznog bobičastog voća bolje je zamrznuto

Za uzgoj jagoda trebaju toplo vrijeme ili grijani staklenici, kojih kod nas nema. Zato zimi uvozimo jagode iz daleke Španjolske.

I ne putuju one u Hrvatsku izravno, poput robe, nego s međustanicama, poput turista. Na deklaraciji piše da ih pakiraju u Italiji, u prelijepoj Veroni.

Kad bi ih transportirali u Hrvatsku tegljačima izravno, putovanje bi trajalo najmanje jedan dan. Sa zaustavljanjima i prepakiranjima, na police naših prodavaonica stižu najranije za tri dana.

Puno dulje traje transport borovnica uzgojenih u Čileu. I one navraćaju u grad Romea i Julije. Dio njih također se tamo pakira, pojasnili su nam agronomi. No Verona im nije jedina stanica. Prvo ih zrakoplovom transportiraju do velikih europskih distributivnih centara kakav je, na primjer, u Nizozemskoj. Jasno je da putuju najmanje dvostruko dulje nego španjolske jagode. Usput rečeno, iz hladne Nizozemske zimi uvozimo i crveni ribiz, a maline dolaze iz Maroka.

Bobičasto voće nježno je i osjetljivo, što znači da se lako kvari, pa ga prije transporta treba tretirati sredstvom koje usporava i odgađa zriobu. Jedno od njih je i tekući kalcij. Na deklaracijama bi trebalo pisati kojim je sredstvima voće tretirano, no to nismo pronašli. Utješno je što se kalcij ne smatra opasnim. Nije, međutim, dobro što na dugim putovanjima bobičasto voće gubi vrijedne tvari poput antioksidansa.

- Ti se plodovi nazivaju supervoćem jer sadrže antocijan, pigment koji mu daje tamnocrvenu ili tamnoljubičastu boju, a pomažu u u zaštiti srca i krvnih žila, jačaju imunitet i djeluju protuupalno - pojasnila nam je nutricionistica.

Dodala je kako najjače blagotvorno djelovanje na zdravlje ima svježe voće, pa uvijek treba jesti ono sezonsko, a od uvoznog, izmučenog i tretiranog zaštitnim sredstvima, ipak je bolje koristiti zamrznuto.

- Antocijani su stabilni pri zamrzavanju. Znanstvena studija Sveučilišta u Glasgowu pokazala je da zamrznute maline imaju podjednaku količinu antocijana i vitamina C kao svježe ubrane - rekla je nutricionistica.

Inspekcija 24sata u zagrebačkim prodavaonicama šest najvećih trgovačkih lanaca pokazala je da meso, povrće i voće uvozimo iz svih krajeva svijeta, a naši ljudi sa sela odlaze iz Hrvatske. Slično je s mlijekom i jajima, a najgore s ribom, o čemu ćemo priču objaviti sutra.

Supervoće

Na putu od Čilea do Hrvatske borovnice tretiraju kalcijem da bi odgodili zriobu. To nije opasno, ali mogu se izgubiti antioksidansi i druge vrijedne tvari.

Velika ‘glad’ za domaćim voćem

Sve je više štandova s domaćim agrumima u kontinentalnoj Hrvatskoj i izvan tržnica. Uzgajivači iz doline Neretve zimi ih dovoze u krajeve u kojima su ljudi željni domaćeg voća pa se pred kamionima vrlo brzo stvaraju redovi. Istovremeno, na policama prodavaonica trgovačkih lanaca prodaju klementine iz Turske.