U Hrvatsku za nekoliko tjedana stiže ris iz Rumunjske, prvi od četrnaest jedinki koji će se iz Slovačke i Rumunjske preseliti u Hrvatsku i Sloveniju zbog spašavanja ugrožene populacije riseva.
Doseljavanje riseva je kruna projekta LIFE Lynx čiji je cilj zaustaviti izumiranje riseva u Dinaridima, pojašnjavaju u priopćenju. Proteklog tjedna su posebnim zamkama u Rumunjskoj ulovljena dva risa, pa će jedan koji je dobio ime Goru svoj novi dom pronaći u Sloveniji, a drugi mužjak koji još nema imena dolazi nama u Hrvatsku i bit će pušten u području NP Risnjak.
- Predivan ris podrijetlom iz subkarpatskih šuma novi će dom imati u Gorskom kotaru. Dolazi nam mužjak dobi oko četiri godine i mase dvadeset i jedan kilogram. Ris se sada nalazi u karanteni i jedva čekamo njegov dolazak u Hrvatsku za nekoliko tjedana - kazala je doc. dr. sc. Magda Sindičić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zbog prekomjernog lova, fragmentacije staništa i nestanka plijena ris je na našem području istrijebljen početkom 20. stoljeća, pa su Slovenci 1973. godine u šume pokraj Kočevja naselili šest risova iz Slovačke. No kako se njihovi potomci međusobno razmnožavaju već 45 godina, nastale su genetske promjene koje prijete opstanku ovih prekrasnih životinja.
Za spašavanje populacije nužni svježi geni
Zbog skrovitog načina života znanstvenicima je teško precizno odrediti brojnost ove velike zvijeri, no procjenjuje se da u Hrvatskoj danas živi između 40 i 60 risova, a u Sloveniji samo dvadesetak.
U prvoj fazi velikog međunarodnog projekta LIFE Lynx koji sufinancira Europska komisija, napravljena je temeljita priprema za dolazak novih jedinki. U staništu risa u Hrvatskoj i Sloveniji postavljene su fotozamke i organizirano je prikupljanje uzoraka za izolaciju DNK kako bi se, među ostalim, utvrdila područja podobna za nove jedinke. Ris je teritorijalna životinja koja živi sama, teritorij mužjaka je oko 200 četvornih kilometara. Risovi žive samo u očuvanom staništu koje im pruža zaklon i hranu.
- Veseli nas što će ris biti pušten u Nacionalnom parku Risnjak koji ime duguje upravo toj veličanstvenoj životinji. Nadamo se da će se došljak zadržati na području Parka ili u njegovoj bližoj okolici kako bismo ga što uspješnije mogli nadzirati u godinama koje slijede - kazao je Miljenko Gašparac, ravnatelj Nacionalnog parka Risnjak.
- Od devedesetih godina prošlog stoljeća bilježi se pad populacije risova, a za njezino spašavanje nužni su tzv. svježi geni. Naime, čovjek je rascjepkao staništa risova pa je njihova populacija u Hrvatskoj i Sloveniji ostala izolirana. Sada je na čovjeku da risovima vrati dug. Moramo veliku pažnju pridati praćenju njihove populacije te im naseljavanjem iz Karpata omogućiti kontakt s risovima koji im nisu u rodu - kazala je mr. sc. Sonja Šišić, ravnateljica Javne ustanove Priroda.
U repopulaciju risa u Hrvatskoj uključeni su Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu i udruga Biom, uz podršku Javne ustanova Priroda te Nacionalnog parka Risnjak. Ris je najveća mačka u Europi, simbol je netaknute prirode, one jedinstvenog bogatstva biljnim i životinjskim svijetom, i nužno je sačuvati ga za generacije koje dolaze, zaključuju u priopćenju voditelji projekta.