Postoji niz bolesti koje mogu utjecati na smanjenje ili gubitak vida, što se ponekad može ispraviti naočalama ili kontaktnim lećama, no s vremenom mogu dovesti i do visokog stupnja sljepoće ili potpunog gubitka vida.
Među takvim su bolestima dijabetička retinopatija, starosna makularna degeneracija, glaukom i katarakta, što su stanja koja moraju biti pod redovnom kontrolom oftalmologa. No, i zdravi ljudi koji primijete neke probleme s vidom svakako se odmah trebaju javiti oftalmologu, kaže oftalmolog dr. Edi Ladavac iz očne ambulante Ladavac u Puli.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dodaje da je kod zdravih 40-godišnjaka normalno da pomalo počnu primjećivati da slabije vide na blizinu, što se može ispraviti naočalama, odnosno to je vrijeme kad mnogi od nas i dobiju prve naočale.
- Ako uočite bilo koji drugi problem, ili je pogoršanje vida veće, odmah se javite liječniku - savjetuje. Kad su, pak, u pitanju bolesti koje ugrožavaju vid, redovito idite na preglede i slušajte savjete liječnika, kaže.
1. Dijabetička retinopatija
To su promjene na oku koje su povezane s dijabetesom, odnosno povišenom razinom šećera u krvi. Posebno je opasna faza u kojoj dijabetes nije prepoznat i liječen, kada se mogu razviti brojne posljedice, pa i retinopatija. Povišeni šećer utječe na krvne žile na stražnjem dijelu oka koji prima vizualne informacije i prenosi ih na optički živac.
Dijabetička retinopatija nastaje kada te žilice počinju pucati i iz njih se u pozadinu oka izlijeva krv i druga tekućina. Ako se ne liječi na vrijeme, to dovodi do zamagljenja vida, a s vremenom može dovesti i do sljepoće.
- Osobe koje boluju od dijabetesa u početku moraju obaviti pregled kod oftalmologa barem svake dvije godine, a ukoliko se primijete promjene na oku, preglede treba obavljati svakih godinu dana, odnosno možda i svakih šest mjeseci, kaže dr. Ladavac.
Uz to, treba nastojati da se održava normalna razina šećera u krvi, hraniti se zdravo te izbaciti alkohol i pušenje, koji negativno utječu na zdravlje krvnih žila, pa tako i malih žilica u oku.
Po potrebi, oftalmolog će preporučiti laserski tretman kojim će se 'zapečatiti' krvne žile iz kojih curi tekućina u oko.
2. Starosna makularna degeneracija
Javlja se obično kod osoba starijih od 50 godina, a povezana je sa starenjem dijela mrežnice koji je povezan sa središnjim vidom i pomaže da se vid usredotoči na predmete ispred vas. Prvi znakovi problema povezani su s mutnom slikom predmeta koje želite dohvatiti. Moguće su dvije vrste makularne degeneracije: suhi oblik, koji ima većina ljudi, kod kojeg se tkivo makule postupno stanjuje i gubi funkciju, ili vlažni oblik, kod kojeg tekućina curi iz novoformiranih krvnih žila ispod makule.
Tako se zamuti središnji vid.
Obratite pažnju i svakako otiđite na pregled ako predmeti ispred vas izgledaju mutno, iskrivljeno, ako ne vidite boje ili ako se pojavi tamno ili 'prazno' područje u središtu vidne slike.
- Bilo koji od ovih simptoma svakako su razlog za posjet liječniku, s tim da ljudi stariji od 50 godina trebaju češće obaviti preventivne preglede, savjetuje dr. Ladavac. Dobro je, dodaje, kod kuće povremeno napraviti Amslerov test, koji se može pronaći i na Internetu, kako biste testirali vid, dodaje. Riječ je o testu sa slikom mreže u čijoj je sredini mala točka, koju treba pogledati s oba oka, pa s jednim okom naizmjence. Promjena vida ne može se ispraviti, no možemo usporiti promjene.
3. Katarakta
Katarakta je pojam koji se koristi za opisivanje zamućenja prirodne leće u oku. Može se pojaviti i u ranijoj dobi, no najčešće je povezana s godinama. S vremenom se javlja postupno slabljenje vida, zamagljen vid, dvostruka slika, što se donekle može ispraviti nošenjem naočala. To može pratiti gubitak osjetljivosti na boje, te loš noćni vid.
Izbjegavanje pušenja, zaštita očiju od UV svjetla sunčanim naočalama i kontrola šećera u krvi kod dijabetičara usporavaju razvoj katarakte.
- Kod katarakte operacija može donijeti značajno poboljšanje vida, pa je to najčešći oblik rješavanja problema kod ljudi kod kojih su promjene uznapredovale - kaže dr. Ladavac.
4. Glaukom
Ova očna bolest obično je povezana s dobi i progresivnim oštećenjem vidnog živca. Obično se dijagnosticira kod ljudi stariji od 40 godina, iako se u nekim slučajevima može javiti i ranije. Ako se ne liječi može dovesti do sljepoće.
Rani simptom je gubitak perifernog vida, a kasnije se može javiti snažna bol u očima, crvenilo u oku, svijetli prstenovi oko slike koju vidimo ili zamagljen vid. Važno je imati na umu da glaukom može biti nasljedan, a na razvoj glaukoma mogu utjecati dijabetes i visoki krvni tlak te bolesti srca.
- Redovne kontrole svakih 6 do 12 mjeseci vrlo su važne, jer je važno otkriti promjene što ranije, prije nego dođe do pogoršanja vida. Postoje lijekovi koji mogu usporiti ili prevenirati daljnji gubitak vida - kaže dr. Ladavac.
5. Ozljede ili traume oka
Bilo koja trauma oka može uzrokovati gubitak vida. Teške traume, poput trauma u prometnoj nesreći ili drugim traumatskim ozljedama, ili izloženost određenim kemikalijama, također mogu uzrokovati slabljenje vida, pa i sljepoću. Bez obzira na uzrok, odmah posjetite liječnika, kako bi se utvrdio stupanj oštećenja i što ranije započelo s liječenjem, ako se procijeni da ono može pomoći u očuvanju funkcije oka.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: