Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: 9 biljnih alternativa za kofein koji će prirodno podići energiju
Plastika dominira tržištem jer je trajna, lagana i jeftina. No problem je što se ne može reciklirati ili ponovo iskoristiti, piše EcoWatch.
POGLEDAJTE VIDEO: Mikroplastiku pronašli i u srdelama
Od 1950. do 2015. godine čovječanstvo je proizvelo oko 6,3 milijardi tona plastičnog otpada, a reciklirali smo samo devet posto. Ostatak je završio na odlagalištima otpada, spaljen je ili je završio u oceanima.
Stoga mnoge tvrtke pokušavaju pronaći rješenje i izraditi predmete iz obnovljivih izvora. Bioplastika ima istu molekularnu strukturu kao ona nastala iz nafte, no neće joj trebati stotine godina za razgradnju. Stoga zagovornici bioplastike vjeruju da je ključ u cirkularnoj ekonomiji. Evo pet najčešćih izvora materijala za bioplastiku.
1. Otpad nakon prerade maslina
Države koje proizvode maslinovo ulje imaju mnogo otpadnog materijala koji se može koristiti za bioplastiku. Turski startup Biolive počeo je proizvoditi granule bioplastike od sjemeni maslina, a tim se granulama mogu stvoriti plastični predmeti koji će se djelomično razgraditi unutar godinu dana. Aktivni sastojak oleuropein koji se nalazi u sjemenkama maslina je antioksidans koji produljuje trajanje bioplastike i omogućuje pretvaranje materijala u gnojivo unutar godinu dana.
Budući da se Biolivove granule ponašaju jednako kako i konvencionalne od nafte, može ih se lagano zamijeniti u proizvodnim procesima za industrijske proizvode i pakiranje hrane. Biolive navodi da su korištenjem otpada nakon prerade maslinova ulja snizili troškove izrade bioplastike za 90 posto u odnosu na slične pokušaje s drugim materijalima.
- To je iznimno važno jer je škrobna plastika koju proizvode od kukuruza daleko skuplja od tradicionalne plastike i zato ne predstavlja rješenje - kaže osnivač Bioliva Duygu Yilmaz. Predstavljali su UN-ov Program Razvoja 2019. godine kada su osvojili glavnu nagradu ovim izumom.
2. Ostaci nakon prerade suncokreta
Kao i kod sjemenki maslina, ostaci sjemenki suncokreta ostaju kao otpad nakon proizvodnje ulja i također ih je moguće pretvoriti u bioplastiku. Njemački startup Golden Compound stvorio je jedinstvenu bioplastiku koju su nazvali S²PC, a sastoji se od iskorištenih sjemenki suncokreta i potpuno je biorazgradiva. Koriste je za proizvodnju svega, od uredskog namještaja do kutija i ambalaže.
Golden Compound također proizvodi tzv. "zelenu" bioplastiku koja se 100 posto razgrađuje, ne sadrži GMO i može se kompostirati u kućnim kompostanama. Takvi su proizvodi biorazgradive kapsule kave, šalice i tegle za cvijeće. Iz te tvrtke vjeruju da su postigli uspjeh zahvaljujući kvaliteti.
- Na kraju krajeva, ljudi su spremni prebaciti na se bioplastiku samo ako onda nudi istu kvalitetu - kazao je Marcel Dartée iz Golden Compounda.
3. Riblji otpad i alge
Pokušaji da se organski otpad preoblikuje u plastiku sad uključuju i riblje ostatke. Samo u Velikoj Britaniji na godinu nastaje oko 500.000 tona riblje kože i ljusaka nastalih nakon procesiranja hrane. Inicijativa Marina Tex kombinira ih sa crvenim algama kako bi stvorila razgrađujuću plastiku kao alternativu jednokratnoj plastici poput vrećica ili folija za sendviče. Lucy Hughes je na zadnjoj godini studija na Sveučilištu Sussex osmislila kako od takvog proizvoda dobiti fleksibilnost, snagu i savitljivost.
4. Biljni šećeri
PET ambalaži trebaju stotine godina da se razgradi, pa je tvrtka Avantium iz Amsterdama stvorila revolucionarnu "YXY" tehnologiju koja biljne šećere pretvara u plastiku koja je biorazgradiva, a služi u materijalima za pakiranje i zove se polietilen furanoat ili PEF. Istraživanja PEF-a pokazuju obećavajuće rezultate. - PEF se razgrađuje daleko brže nego PET u industrijskim uvjetima kompostiranja - ustvrdila je direktorica komunikacija Avanatiuma Caroline van Reedt Dortland.
Dodaje kako razgradnja PEF-a traje 250 do 400 dana, za razliku od PET ambalaže kojoj za to treba 300 do 500 godina. Može se koristiti u tekstilu, kao film, ima potencijal kao ambalaža za sokove, vodu ili alkoholna pića, a čak surađuju i sa proizvođačima piva kako bi izradili prvu bocu piva koja je potpuno biorazgradiva.
5. Gljive
Blog za gadgete Gizmodo tijekom 2015. godine pisao je o materijalima koji nastaju od gljiva, biorazgradivi su i ne stvaraju toksične nusprodukte. Brend koji je odlučio iskoristiti gljive u ekološkoj proizvodnji je Reishi koji je kožu i kožne predmete odlučio zamijeniti micelijem stvorenim od tkanja stanične mikrostrukture nastale od gljiva. Reishijev micelij oponaša strukturu kolagena životinjske kože, a održiv je i u svestranoj uporabi.
Kreator Reishija MycoWorks vodootporni biomaterijal je podignuo na novu razinu obećavajući kvalitetu i estetiku kože ili sintetičkih plastičnih materijala bez negativnog ugljičnog otiska. Njegov materijal već koriste u nizu europskih brendova za luksuznu odjeću i obuću, a krajem 2019. godine ljudi su prikupili 18 milijuna eura kako bi pomogli u isporuci Reishijevih materijala na tržište. Cilj i smisao takve umjetne kože je zamijeniti vegansku kožu nastalu uporabom neodržive plastike.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Poznate Chanel torbice: Od lanca remena do pleksiglasa
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA - kuhar Ivan Pažanin: