Skrivena masnoća koja okružuje organe i nakuplja se u jetri može tiho štetiti arterijama - čak i kod ljudi koji izgledaju mršavo - pokazuje veliko istraživanje sa sveučilišta McMaster u Kanadi, gdje su analizirali MRI snimke i zdravstvene podatke više od 33.000 odraslih iz Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva.
POGLEDAJTE VIDEO:
Otkrili su da je visceralna masnoća - ona koja se nakuplja u i oko unutarnjih organa - snažno povezana sa zadebljanjem i začepljenjem karotidnih arterija koje opskrbljuju mozak krvlju.
Suženje tih arterija glavni je čimbenik rizika za moždani udar, a može upućivati i na to da se začepljuju i druge važne krvne žile, poput onih koje opskrbljuju srce.
Rezultati, objavljeni u časopisu Communications Medicine, dovode u pitanje dugogodišnje oslanjanje na indeks tjelesne mase (BMI) kao mjeru pretilosti.
- Ovo istraživanje pokazuje da, čak i kada se uzmu u obzir tradicionalni kardiovaskularni čimbenici rizika poput kolesterola i krvnog tlaka, visceralna i jetrena masnoća i dalje doprinose oštećenju arterija - rekao je suautor studije profesor Russell de Souza s Odjela za metode zdravstvenih istraživanja, dokaze i utjecaj na McMasteru.
Rezultate je opisao kao 'poziv na buđenje za kliničare i javnost'.
Suautorica, profesorica Marie Pigeyre s McMasterova Odjela za medicinu istaknula je da istraživanje naglašava potrebu za naprednijim načinima procjene raspodjele masnog tkiva - ne samo ukupne tjelesne težine ili opsega struka.
- Ne možete uvijek po izgledu zaključiti ima li netko visceralnu ili jetrenu masnoću. Ova vrsta masnoće metabolički je aktivna i opasna, povezana je s upalom i oštećenjem arterija čak i kod ljudi koji nisu vidljivo pretili - dodala je profesorica Sonia Anand, glavna autorica rada i specijalistica vaskularne medicine u Hamilton Health Sciences.
Stručnjaci ističu da rezultati naglašavaju važnost slikovnih metoda u otkrivanju 'skrivenih' naslaga masnoće koje povećavaju rizik od srčanih bolesti, što bi moglo dovesti do personaliziranijih strategija prevencije.
Ova vijest dolazi u trenutku kada bi, prema prijedlogu stručnjaka o radikalnoj promjeni sustava BMI-ja, čak do 60 posto više odraslih moglo biti klasificirano kao pretilo.
Prema sadašnjim pravilima, BMI od 18,5 do 25 smatra se zdravim, 25 do 29 označava prekomjernu tjelesnu težinu, a 30 i više pretilost - razinu pri kojoj rizik od ozbiljnih bolesti naglo raste.
No, 58 međunarodnih stručnjaka ovog je tjedna predložilo izmjene načina dijagnosticiranja pretilosti, tvrdeći da je BMI pregruba mjera. Predlažu uključivanje opsega struka i omjera struka i visine kako bi se dobila potpunija slika nezdravog masnog tkiva.
Istraživači sa sveučilišta Harvard i Massachusetts General Hospital, koji su analizirali podatke više od 300.000 odraslih Amerikanaca, otkrili su da bi primjena nove definicije povećala broj osoba klasificiranih kao pretilih za gotovo 60 posto.
U Velikoj Britaniji, gdje je trenutno oko 13 milijuna odraslih pretilo, ta bi brojka mogla porasti na gotovo 21 milijun. Stručnjaci su rezultate nazvali 'važnima' te upozorili da bi 'značajan porast prevalencije pretilosti' mogao imati 'duboke financijske i javnozdravstvene posljedice'.
Prema predloženim pravilima, osobe bi se mogle smatrati pretilima i ako imaju BMI manji od 30, ali najmanje dva povišena pokazatelja, poput opsega struka većeg od 94 cm za muškarce i 80 cm za žene, ili povišenog omjera struka i visine.
U radu objavljenom u JAMA Network Open, harvardski tim navodi: 'Prevalencija pretilosti porasla je za 60 posto kada se koristi nova definicija u usporedbi s tradicionalnom koja se temelji na BMI-ju.'
Iako su imali 'zdrav' BMI, osobe s takozvanom 'antropometrijskom pretilošću' imale su znatno veći rizik od oštećenja organa i dijabetesa nego osobe bez pretilosti - te su bile više nego tri puta sklonije oštećenju organa.
Istraživači su također otkrili da bi gotovo 80 posto ispitanika starijih od 70 godina bilo klasificirano kao pretilo prema novim kriterijima - dvostruko više nego prema sadašnjim.
Ranije ove godine, 50 stručnjaka iz cijelog svijeta predložilo je 'radikalnu reformu' dijagnosticiranja i liječenja pretilosti uključivanjem mjera struka i visine uz BMI. Njihove preporuke podržao je Royal College of Physicians.
U Engleskoj su zabranjene akcije 'kupi jedan, drugi gratis' za slatkiše, čips, zaslađena pića i druge grickalice, kao i besplatna nadopunjavanja gaziranih pića u restoranima i kafićima. Od siječnja će biti zabranjeno i internetsko oglašavanje nezdrave hrane te ograničeno TV oglašavanje prije 21 sat.
Britanski ministri tvrde da je cilj ovih mjera suzbiti rastuću krizu pretilosti - pri čemu se višak kilograma povezuje s najmanje 13 vrsta raka i smatra odgovornim za 39-postotni porast dijabetesa tipa 2 među osobama mlađima od 40 godina.