Sumnjate li u sebe? Jeste li zadovoljni time što ste sami? Što je s ovim: Jeste li ljubitelj čokolade? Sve mogu biti znakovi inteligencije, piše Readers Digest koji je obradio zaključke brojnih studija o inteligenciji.
Inteligencija ili IQ nije skup svih vaših znanja u glavi, već prije tempo kojim ste u stanju stjecati nove informacije, kaže dr. Travis Bradberry, koautor bestselera Emotional Intelligence 2.0. Ističe kako longitudinalne studije pokazuju da se IQ fiksira u ranoj dobi, pa su ljudi više manje "zapeli" s onim što imaju, odnosno nema baš prostora za povećanje osobne inteligencije, dok sa znanjima to nije tako.
POGLEDAJTE VIDEO: Trikovi za bolje pamćenje
Na svijetu primjerice ima najviše onih koji su prosječne inteligencije (otprilike 65 posto populacije). Manje je onih koji su ispod ili iznad prosječno inteligentni (otprilike 30 posto populacije). Još je manje onih koji su intelektualno nedovoljno razvijeni, odnosno intelektualno superiorni (otprilike 5 posto populacije). Dakle, udaljavajući se od prosjeka, broj ljudi koji imaju manji ili veći kvocijent inteligencije se smanjuje.
I dok je visok IQ daleko od toga da bi bio jedina stvar koja uvjetuje nečiji uspjeh u životu (istraživanja pokazuju da nije čak ni tako važan faktor kao što ljudi misle), ipak ga nije loše imati.
No, većina ljudi kroz svoj život prođe, a da ne sazna koliko su ustvari inteligentni, jer je sam IQ teško izmjeriti, a testiranja kod treniranih profesionalaca za to su dosta skupa. Ipak, novija istraživanja nam daju neke zanimljive indikatore iz ranih životnih iskustava koja se mogu povezati s visokom inteligencijom. Stoga, ako se nešto od sljedećeg odnosi na vas, mogli biste imati visoki IQ.
1. Prihvaćate da puno toga ne znate
Možda mislite da vas pretvaranje da znate sve, čak i kad ne znate, čini pametnijima. Ali u stvarnosti, ljudi koji se ne boje biti samokritični, uglavnom su oni pametniji. Inteligentni ljudi prihvaćaju vlastite nedostatke i razumiju da uvijek može više naučiti. Studija objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology uspoređivala je kako su se učenici pokazali na testu i kako su mislili da su uspješni u tome.
Mnogi studenti s nižim ocjenama znatno su precijenili svoje rezultate, dok su studenti s višim bodovima mislili da su postigli lošiji rezultat nego što su zapravo postigli. Ne bojte se priznati da nešto ne znate - mogli biste naučiti puno više.
2. Uvijek ste znatiželjni
Znatiželja je važna karakteristika kod inteligentnih ljudi. Znatiželjni ljudi posjeduju profinjeniji način razmišljanja te ih dugoročno zanima otkrivanje novih stvari i žele se konstantno razvijati kao osobe.
3. Imate puno samokontrole
Inteligentni ljudi imaju tendenciju snažne samokontrole i mogu se oduprijeti donošenju impulzivnih odluka. Skupina psihologa s Yalea i drugih sveučilišta testirala je to 2009. godine istraživanjem objavljenim u Psychological Science. Testirali su kako se samokontrola odnosi na inteligenciju dajući polaznicima testove inteligencije i nudeći im novac za nagradu.
Sudionici su mogli odabrati da im se plati odmah ili da čekaju duže i da im se isplati veći iznos. Ljudi koji su odlučili čekati novac uglavnom su imali bolje rezultate na testu. Ako imate jaku tendenciju da izvažete sve svoje mogućnosti i ako se možete oduprijeti donošenju impulzivnih odluka, možda je vrijeme da prihvatite svog unutarnjeg genija.
4. Otvorenog ste uma
Prema studiji Sveučilišta u Pennsylvaniji, inteligentni ljudi imaju tendenciju biti spremni vidjeti stvari iz perspektive drugih ljudi, umjesto da jednostavno prihvate jedno stajalište kao valjano. Svoje mišljenje formuliraju nakon pažljivog razmatranja više stajališta, umjesto da jednostavno donose brze prosudbe.
Otvoreni su za nove koncepte i ideje, što pridonosi njihovoj inteligenciji. To, međutim, ne znači da su lakovjerni ili da ih se lako pokolebati iz vlastitog mišljenja. Zapravo, otvoreni ljudi će se vjerojatnije pouzdano držati vlastitog mišljenja, a manje je vjerojatno da će se njima manipulirati.
5. Obožavate čokoladu
Da, postoji legitimna veza između snage mozga i ljubavi prema čokoladi. Spojevi zvani flavanoli, koji se nalaze u kakau, mogu poboljšati kognitivne performanse. Na sveučilištima u Rimu i L’Aquili u Italiji nedavno su proveli istraživanje o tome kako jedenje čokolade utječe na funkcije mozga poput pamćenja, pažnje i brzine obrade.
Ispostavilo se da je jedenje čokolade imalo pozitivne učinke na sve te stvari. Ne samo da je jedenje čokolade odmah potaknulo rezultate testova, istraživanje je otkrilo da je svakodnevno jedenje male količine čokolade potaknulo kognitivne performanse tijekom dugog vremenskog razdoblja.
6. Odgađate stvari
Koliko god odgađanje stvari do posljednjeg trenutka ne zvuči pametni, studije pokazuju da je zapravo sasvim suprotno. Ako odugovlačite, to znači da odvojite vrijeme za stvari, umjesto da prebrzo donosite zaključke ili odabirete najlakše rješenje. Pametni ljudi također odgađaju jer svoje vrijeme troše na zadatke koje smatraju vrjednijima, dok odgađaju one trivijalnije. U svakom slučaju, odugovlačenje je daleko od monstruoznog rasipanja vremena koje ljudi ponekad znaju shvatiti. Možda nije iznenađenje da stvari poput šaranja i sanjarenja također znače inteligenciju.
7. Mrzite pozadinsku buku
Ako više volite raditi u tišini, to vam je zajedničko s Franzom Kafkom, Charlesom Darwinom i Antonom Čehovom. Ovo su samo neki od briljantnih umova koji su inzistirali na mrtvoj tišini dok su radili ili koji su se žalili da nisu u stanju filtrirati pozadinsku buku. Možda mislite da su pametni ljudi ti koji su u stanju u potpunosti prilagoditi svijet, ali studije sugeriraju da to nije slučaj.
Studija Sveučilišta Northwestern iz 2015. godine procijenila je vještine rješavanja problema 100 različitih ljudi. Sudionici koji su tvrdili da teže isključuju 'nebitne' zvukove u pozadini iznijeli su inovativnija, kreativnija rješenja problema. Autori studije zaključili su da su ljudi kojima smeta pozadinska buka sposobniji usredotočiti se na više podražaja odjednom, što prelazi u kreativnije razmišljanje. Pa ako vam pozadinska buka smeta dok radite, potrudite se da je prihvatite - to bi mogao biti znak da ste kreativni genij.
8. Povezujete 'nepovezive' stvari
Ako možete razlikovati obrasce tamo gdje drugi ne mogu, vjerojatno imate kreativniji um. Ono što neki vide kao 'slučajnost' zapravo je znak briljantnog uma. Većina ljudi može vidjeti uzorke, ali vrlo inteligentni ljudi vide ih brže i često vide uzorke u svemu. Povezivanje različitih stvari također je znak visoko konceptualnog uma; otvorenog ste uma i ne gledate na stvari doslovno.
9. Volite biti sami
Ako to što ste sami ne uzrokuje da vas svlada dosada ili očaj, imate sreće. Prema Britanskom časopisu za psihologiju, ljudi koji su zadovoljniji time što su sami obično su inteligentniji. I ima još toga - ako razgovarate sami sa sobom, i to je znak genijalnosti! Ako glasno ponavljate stvari, to ih možete bolje zacementirati u vašem mozgu.
10. Završavate tuđe rečenice
Ne brinite, nije tako jezivo kako zvuči. Ako možete procijeniti što ljudi žele reći ili kako se osjećaju, to je siguran znak da ste emocionalno inteligentni.
Empatičnost i usklađenost s tuđim emocijama omogućuje vam da svijet vidite sa stajališta drugih. Ljudi koji se mogu povezati s drugima i razumjeti kako se osjećaju obično su otvoreni za upoznavanje novih ljudi i doživljavanje novih stvari, što sve ima pozitivne učinke na inteligenciju.