To je to što me zanima!

Djeca izvan učionice će bolje razvijati ovih šest sposobnosti

U trenucima kada većina djece propušta nastavu u školi roditelji brinu hoće li to i kako utjecati na njih, a dječji psiholozi kažu da to može imati čak i dobrobiti za njih
Vidi originalni članak

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Roditelji nastavnicima: Djeca su slomljena, dajte im odmor!

Howard Gardner bio je pobornik onoga što se naziva 'višestruka inteligencija' kod djece. Školski rad obično naglašava jezične (određene vrste) i logičko-matematičke vještine, razvijene čitanjem i matematikom. No postoji barem šest drugih vrsta sposobnosti koje su Gardner i drugi preslikali, koristeći stroge kriterije, koje se mogu čak i bolje razvijati izvan učionice nego u njoj, piše Psychology Today. 

1. Tjelesne sposobnosti

Kinestetičke sposobnosti opisuju kako se čovjek kreće svojim tijelom u prostoru. Kod sportaša one su iznimne, no nažalost kod djece današnjih generacija nikad gore, jer se oni sve manje igraju te su pasivniji. 

Djeca uče kretati svoje tijelo interaktivnom igrom s drugima, plesanjem ili sportskim vježbama. Također, jačaju ih prelazeći prepreke (primjerice igračke u stanu), pomičući namještaj, penjući se ili pak u jednostavnim zadacima - primjerice u izazovu nošenja čaše vode bez prolijevanja.

2. Glazbene sposobnosti

Uključuju učenje melodija, njihovo oponašanje, sviranje instrumenata i pjevanje. Djeca mogu pjevati, izmišljajući ili oponašajući pjesme koje su čuli. Mogu stvoriti plesnu rutinu ili napraviti vlastitu koreografiju. Ali, u ovo vrijeme više nego ikad mogu naučiti cijeniti glazbu i prepoznati bolje i lošije izvedbe. Obitelj ili čak zajednice mogu pjevati zajedno, što ima terapeutski učinak.

SAVJETI STRUČNJAKA Djeca i ekrani u izolaciji: Jesu li sad svi postali 'loši' roditelji?

3. Snalaženje u prostoru

Kad djeca grade stvari, njeguju prostorne vještine, bilo da je u pitanju kreativna Lego gradnja ili izgradnja utvrda ili strojeva. Ono što je najbolje, ne postoji dobna granica kad gradnja prestaje biti zanimljiva i djecu treba ohrabrivati da se kroz takvu igru razvijaju, stoga im ne branite korištenje kućanskih predmeta koji nisu opasni za njih samo jer se bojite nereda. Sjetite se, nered potiče kreativnost, a poslije se mogu zabavljati pospremanjem.

4. Međuljudske vještine

Odnose se na umješnost slaganja s drugim pojedincima. Relativna povezanost je sposobnost fleksibilnog reagiranja na drugoga u trenutku, bez dnevnog reda ili manipulacija. Sposobnost razumijevanja drugih, strpljivost i osjetljivost u radu čak i kroz sukobe s drugima vrlo su važni za život. Priče s igranjem uloga s drugima grade ove sposobnosti.  

5. Intrapersonalne vještine

Povezane su sa spoznajom sebe, svojih sklonosti, svoje intuicije, svojih potreba. To osobito dolazi do izražaja ovih dana, kad nema distrakcija poput školskih prijatelja i aktivnosti, pa je to i prava prilika da djeca spoznaju sami sebe više, kao i da se nauče 'samoregulaciji'. 

PRIPAZITE Na ovaj način dijete otkriva da je pod stresom zbog izolacije

Djeca su još uvijek u fazi izgradnje i potrebno im je puno različitih iskustava da bi odrastali. Ipak, najbolji način da im pomognete u izgradnji intrapersonalne sposobnosti jest omogućiti im da slijede svoje nagone za rastom. 

6. Naturalističke vještine

Ove su generacije više nego ikad udaljene od života u prirodi i s prirodom. Naturalizam uključuje svijest o prirodnim entitetima i sustavima. Igranje s blatom, promatranje kiše, trganje lišća, gledanje kukaca, bacanje kamenčića, sve to potiče dublja shvaćanja o funkcioniranju prirode i nas kao njenog dijela. Čak i ako nemate dvorište, djeca se ovih dana mogu više okrenuti prirodi - pustite im dokumentarce o njoj i gledajte kako u njima raste interes i spoznaja.

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ljudi širom svijeta igraju bingo s balkona sa svojim susjedima

POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Idi na 24sata

Komentari 1

  • ..D a r k w o o d.. 17.04.2020.

    Općenito bi bio IQ prosjek 30-50% veči da smo svi samouki jer bismo učili ono što nas zanima i time razvijali kritički um, koristili plastičnost mozga. Škole te fokusiraju na tebi nebitne stvari pa o tome niti ne razmišljaš nikada aosim kada nabubaš napamet i to je to, kasnije zaboravi, tko se sjeća makar 10% sveg naučenog u školi??? Intelekt se ne razvija memorirajem stvari koje moraš kao dokaz za test ponovit a što više petica to se pojedinca smatra inteligentnijim što je totalna glupost, memorija NIJE inteligencija, inteligencija je sposobnost praktične primjene naučenog, dakle možeš upamtit 700 strana priručnik o sastavljanju JAMBO-JETA no inteligencija ovisi o tome dali ćeš ga znati sastavit! Potičite djecu da misle o svemu svojom glavom, da o svemu donose vlastiti zakljućak, inteligencija se razvija kritičlim promatranjem, propitivanjem, logićkim zaključivanjem, sagledanjem problema sa svih strana i tek na temelju toga donosi se zaključak, konačni sud, prihvačanje službene istine od medija, i bilo koga je jednoumlje.

Komentiraj...
Vidi sve komentare