U Sveučilišnoj klinici za dijabetes 'Vuk Vrhovac' nismo imali pacijenata oboljelih od Covid-19, no nekoliko mojih pacijenata do sada mi se javilo nakon što su preboljeli Covid i svi kažu kako su to jako teško podnijeli. Svi kažu kako su imali visoku temperaturu i osjećali teški umor, malaksalost, toliko da je bilo dana kad nisu mogli ustati iz kreveta. Također, svi govore o velikom pritisku u prsima i problemima s disanjem, zbog čega su neki završili i na respiratoru, a neki su imali i gastroenterološke probleme. I svi kažu kako su im u to vrijeme divljali šećeri, odnosno nisu mogli držati pod kontrolom razinu šećera u krvi, kaže ravnatelj Klinike doc. dr. Dario Rahelić te dodaje kako se osobe s dijabetesom posebno trebaju pridržavati mjera zaštite.     

POGLEDAJTE VIDEO: Savjeti za borbu s dijabetesom 

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

- Bilo kakva infekcija, primjerice gripa, može utjecati na to da se podigne razina šećera u krvi, a ako regulacija šećera ni prije toga nije bila dobra, to može povećati rizik od težih komplikacija. Naime, postoje istraživanja koja su pokazala da su dijabetičari koji su bolovali od Covid-19 imali bolju kliničku sliku i manje teških komplikacija, te puno manju smrtnost  od onih kod kojih regulacija šećera prije infekcije nije bila dobra. To treba imati na umu ne samo kad je u pitanju Covid-19, nego i ubuduće, za sve nove virusne infekcije koje bi se mogle pojaviti – ističe Rahelić. Dodaje kako sva dosadašnja saznanja pokazuju da pacijenti s dijabetesom općenito imaju povećani rizik od razvoja teže kliničke slike u slučaju infekcije virusom  SARS-CoV-2, te povećani rizik od toga da završe na respiratoru i veći rizik od smrtnosti od zdravih ljudi. 

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL - To se dosad pokazalo i za osobe s hipertenzijom, te kardiovaskularnim bolestima. Pokazalo se i da mladi ljudi koji su pretili imaju povećani rizik od težih komplikacija ako obole od Covid-19. Kad uzmemo u obzir da je preko 70 posto mladih osoba s dijabetesom tip 2 pretilo, te da dijabetičari često imaju spomenute čimbenike rizika – ne treba se čuditi tome što je rizik od teških komplikacija povećan – dodaje Rahelić. Dakle, nije važna samo dobra regulacija šećera, već i tlaka i masnoća u krvi,  te ukupno kardiovaskularno zdravlje. Uz pravilnu prehranu i prilagođenu dozu inzulina ili lijekova, dijabetičari trebaju pronaći način da i u ovo vrijeme ostanu fizički aktivni, te voditi računa da ne zanemaruju redovite preglede i kontrole važnih parametara - kaže. 

Foto: Pixsell - Činjenica je da u svim dijelovima Hrvatske možda nije moguće osigurati da te pretrage budu dostupne svim pacijentima, jer postoji veći pritisak zbog zaraženih korona virusom, no čim je prošao prvi lock down u Hrvatskoj, u 'Vuku Vrhovcu' otvorili smo dodatne ambulante i počeli raditi pretrage i poslije podne, a neke pretrage za koje smo imali liste čekanja radili smo i subotom i nedjeljom i – kad je riječ o pacijentima koji su prihvatili doći u bolnicu u ovim uvjetima - većinu pregleda smo uspjeli riješiti. Kad je riječ o prvom pregledu kod dijabetologa, postigli smo da se on čeka 2 do 5 dana, a kod endokrinologa 5 do 8 dana, tako da vjerujem da svi naši pacijenti mogu doći na red na vrijeme i da velikih zaostataka u dijagnostici i liječenju neće biti, kaže Rahelić. Još u rujnu, dodaje, zaključili su da se jedan dio pacijenata ne odaziva na pregled, vjerojatno zbog straha od zaraze. 

Foto: Dreamstime - Možda će im biti važno to da na ulazu u našu bolnicu postoji termalna kamera koja mjeri temperaturu, a odmah u prizemlju provodi se trijaža i vodi računa o tome da nema previše pacijenata u čekaonicama. Također, redovito provjetravamo prostor i vodimo računa o sigurnosti pacijenata i zaposlenih – ističe ravnatelj. 

HUMANITARNA AKCIJA LIONSA Tek pola sata hoda dovoljno za pomoć oboljelima od dijabetesa

Kako su glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana dijabetesa, koji se obilježava 14. studenog, medicinske sestre edukatori za dijabetes, posebno ističe zahvalu svim medicinskim sestrama u 'Vuku Vrhovcu' koje su bile iznimna podrška liječnicima u nastojanju da se odrade svi zaostatci i da pacijenti imaju što manje problema, a posebno onima diljem Hrvatske koje rade na edukaciji oboljelih od dijabetesa. Njihova je uloga, dodaje, često jednako važna kao i uloga dijabetologa, jer su one potpora pacijentu i članovima njegove obitelji da se nauči nositi sa dijabetesom i lakše prebrodi sve probleme koje bolest nosi.

Povišen šećer kao posljedica Covid-19: Novi tip dijabetesa ili nešto prolazno? 

Znanstvenike u svijetu sve više zabrinjava činjenica da kod dijela osoba oboljelih od Covid-19 bilježe povišene razine šećera u krvi, iako ranije nisu imali dijagnosticiran dijabetes ili predijabetes. Zasad još nije jasno je li riječ o ljudima koji su bili na putu da razviju dijabetes, pa je infekcija ubrzala razvoj bolesti, kao ni to hoće li povišene vrijednosti šećera u krvi kod pacijenata koji se bore s komplikacijama infekcije ostati trajne, ili mogu proći.

Foto: Ilustracija/Pexels/Pixsell - Poznato je da je stresna hiperglikemija česta kod hospitaliziranih bolesnika. Kod njih se češće bilježi povišena razina šećera u krvi i postoji povećani rizik da razviju dijabetes. To je jedan od parametara koji bi mogao utjecati na povišenu razinu šećera u krvi kod pacijenata oboljelih od Covid-19 – kaže Rahelić. S druge strane kod komplicirane infekcije kao što je Covid-19, u tijelu se javlja citokinska oluja i oslobađaju citokini koji imaju različite učinke, među ostalim i oni koji mogu djelovati na porast šećera u krvi, dodaje. 

ISTRAŽIVANJE PREHRAMBENIH NAVIKA Alarm! Čak 35% naše djece ima problem s debljinom, a tek 20% redovito jede povrće svaki dan

- Osim toga, znamo da i brojni virusi mogu utjecati na razvoj upale gušterače, što opet može imati za posljedicu porast šećera u krvi. A ne možemo zanemariti ni činjenicu da se dio komplikacija Covid-19 liječi kortikosteroidima, koji također podižu razinu šećera u krvi. Dakle, teško je reći s čime bi ova pojava mogla biti povezana i tek dugoročne studije pokazat će nam što je stvarni uzrok i kako će se stvari kod tih pacijenata dalje razvijati – kaže Rahelić. Ne treba isključiti mogućnost da se u većini slučajeva visoki šećer povuče, barem na neko vrijeme, kao što je to često slučaj s trudničkim dijabetesom, ali ni mogućnost da će se kroz neko vrijeme mijenjati postojeća klasifikacija i tipovi dijabetesa kakve sada poznajemo - zaključuje.

PREVENCIJA Globalna epidemija dijabetesa: broj oboljelih u svijetu raste do razine koju nismo mogli ni zamisliti

Imamo više od pola milijuna ljudi s dijabetesom 

Rahelić kaže kako u Nacionalnom registru osoba s dijabetesom imamo oko 315.000 oboljelih, dok procjene idu za tim da zajedno s onima koji imaju povišen šećer u krvi, ali bez izraženih simptoma i dijagnoze (dakle u fazi predijabetesa), stvaran broj oboljelih vjerojatno premašuje pola milijuna.- Kako se u nekim slučajevima može dogoditi da bolest 'tinja' i po desetak godina prije nego se otkrije, često se događa da se dijagnoza postavi tek kad se pojave neke komplikacije. I to je jedan od razloga zbog kojih Hrvatska od 4,6 milijuna kuna, koliko smo 2016. trošili na liječenje dijabetesa čak 88 posto troši na liječenje komplikacija – upozorava Rahelić te dodaje kako bi ranije prepoznavanje simptoma omogućilo da se bolje regulira bolest, uz odgađanje komplikacija.