Lifestyle

Komentari 12

Dr. Rahelić: 'Naši pacijenti dijabetičari teško podnose Covid-19, treba biti oprezan'

Dr. Rahelić: 'Naši pacijenti dijabetičari teško podnose Covid-19, treba biti oprezan'

Bilo kakva infekcija može utjecati na to da se podigne razina šećera u krvi, a ako regulacija šećera ni prije toga nije bila dobra, to može povećati rizik od težih komplikacija, ističe doc. dr. Dario Rahelić

U Sveučilišnoj klinici za dijabetes 'Vuk Vrhovac' nismo imali pacijenata oboljelih od Covid-19, no nekoliko mojih pacijenata do sada mi se javilo nakon što su preboljeli Covid i svi kažu kako su to jako teško podnijeli. Svi kažu kako su imali visoku temperaturu i osjećali teški umor, malaksalost, toliko da je bilo dana kad nisu mogli ustati iz kreveta. Također, svi govore o velikom pritisku u prsima i problemima s disanjem, zbog čega su neki završili i na respiratoru, a neki su imali i gastroenterološke probleme. I svi kažu kako su im u to vrijeme divljali šećeri, odnosno nisu mogli držati pod kontrolom razinu šećera u krvi, kaže ravnatelj Klinike doc. dr. Dario Rahelić te dodaje kako se osobe s dijabetesom posebno trebaju pridržavati mjera zaštite.     

POGLEDAJTE VIDEO: Savjeti za borbu s dijabetesom 

- Bilo kakva infekcija, primjerice gripa, može utjecati na to da se podigne razina šećera u krvi, a ako regulacija šećera ni prije toga nije bila dobra, to može povećati rizik od težih komplikacija. Naime, postoje istraživanja koja su pokazala da su dijabetičari koji su bolovali od Covid-19 imali bolju kliničku sliku i manje teških komplikacija, te puno manju smrtnost  od onih kod kojih regulacija šećera prije infekcije nije bila dobra. To treba imati na umu ne samo kad je u pitanju Covid-19, nego i ubuduće, za sve nove virusne infekcije koje bi se mogle pojaviti – ističe Rahelić. Dodaje kako sva dosadašnja saznanja pokazuju da pacijenti s dijabetesom općenito imaju povećani rizik od razvoja teže kliničke slike u slučaju infekcije virusom  SARS-CoV-2, te povećani rizik od toga da završe na respiratoru i veći rizik od smrtnosti od zdravih ljudi. 

- To se dosad pokazalo i za osobe s hipertenzijom, te kardiovaskularnim bolestima. Pokazalo se i da mladi ljudi koji su pretili imaju povećani rizik od težih komplikacija ako obole od Covid-19. Kad uzmemo u obzir da je preko 70 posto mladih osoba s dijabetesom tip 2 pretilo, te da dijabetičari često imaju spomenute čimbenike rizika – ne treba se čuditi tome što je rizik od teških komplikacija povećan – dodaje Rahelić. Dakle, nije važna samo dobra regulacija šećera, već i tlaka i masnoća u krvi,  te ukupno kardiovaskularno zdravlje. Uz pravilnu prehranu i prilagođenu dozu inzulina ili lijekova, dijabetičari trebaju pronaći način da i u ovo vrijeme ostanu fizički aktivni, te voditi računa da ne zanemaruju redovite preglede i kontrole važnih parametara - kaže. 

- Činjenica je da u svim dijelovima Hrvatske možda nije moguće osigurati da te pretrage budu dostupne svim pacijentima, jer postoji veći pritisak zbog zaraženih korona virusom, no čim je prošao prvi lock down u Hrvatskoj, u 'Vuku Vrhovcu' otvorili smo dodatne ambulante i počeli raditi pretrage i poslije podne, a neke pretrage za koje smo imali liste čekanja radili smo i subotom i nedjeljom i – kad je riječ o pacijentima koji su prihvatili doći u bolnicu u ovim uvjetima - većinu pregleda smo uspjeli riješiti. Kad je riječ o prvom pregledu kod dijabetologa, postigli smo da se on čeka 2 do 5 dana, a kod endokrinologa 5 do 8 dana, tako da vjerujem da svi naši pacijenti mogu doći na red na vrijeme i da velikih zaostataka u dijagnostici i liječenju neće biti, kaže Rahelić. Još u rujnu, dodaje, zaključili su da se jedan dio pacijenata ne odaziva na pregled, vjerojatno zbog straha od zaraze. 

- Možda će im biti važno to da na ulazu u našu bolnicu postoji termalna kamera koja mjeri temperaturu, a odmah u prizemlju provodi se trijaža i vodi računa o tome da nema previše pacijenata u čekaonicama. Također, redovito provjetravamo prostor i vodimo računa o sigurnosti pacijenata i zaposlenih – ističe ravnatelj. 

Kako su glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana dijabetesa, koji se obilježava 14. studenog, medicinske sestre edukatori za dijabetes, posebno ističe zahvalu svim medicinskim sestrama u 'Vuku Vrhovcu' koje su bile iznimna podrška liječnicima u nastojanju da se odrade svi zaostatci i da pacijenti imaju što manje problema, a posebno onima diljem Hrvatske koje rade na edukaciji oboljelih od dijabetesa. Njihova je uloga, dodaje, često jednako važna kao i uloga dijabetologa, jer su one potpora pacijentu i članovima njegove obitelji da se nauči nositi sa dijabetesom i lakše prebrodi sve probleme koje bolest nosi.

Povišen šećer kao posljedica Covid-19: Novi tip dijabetesa ili nešto prolazno? 

Znanstvenike u svijetu sve više zabrinjava činjenica da kod dijela osoba oboljelih od Covid-19 bilježe povišene razine šećera u krvi, iako ranije nisu imali dijagnosticiran dijabetes ili predijabetes. Zasad još nije jasno je li riječ o ljudima koji su bili na putu da razviju dijabetes, pa je infekcija ubrzala razvoj bolesti, kao ni to hoće li povišene vrijednosti šećera u krvi kod pacijenata koji se bore s komplikacijama infekcije ostati trajne, ili mogu proći.

- Poznato je da je stresna hiperglikemija česta kod hospitaliziranih bolesnika. Kod njih se češće bilježi povišena razina šećera u krvi i postoji povećani rizik da razviju dijabetes. To je jedan od parametara koji bi mogao utjecati na povišenu razinu šećera u krvi kod pacijenata oboljelih od Covid-19 – kaže Rahelić. S druge strane kod komplicirane infekcije kao što je Covid-19, u tijelu se javlja citokinska oluja i oslobađaju citokini koji imaju različite učinke, među ostalim i oni koji mogu djelovati na porast šećera u krvi, dodaje. 

- Osim toga, znamo da i brojni virusi mogu utjecati na razvoj upale gušterače, što opet može imati za posljedicu porast šećera u krvi. A ne možemo zanemariti ni činjenicu da se dio komplikacija Covid-19 liječi kortikosteroidima, koji također podižu razinu šećera u krvi. Dakle, teško je reći s čime bi ova pojava mogla biti povezana i tek dugoročne studije pokazat će nam što je stvarni uzrok i kako će se stvari kod tih pacijenata dalje razvijati – kaže Rahelić. Ne treba isključiti mogućnost da se u većini slučajeva visoki šećer povuče, barem na neko vrijeme, kao što je to često slučaj s trudničkim dijabetesom, ali ni mogućnost da će se kroz neko vrijeme mijenjati postojeća klasifikacija i tipovi dijabetesa kakve sada poznajemo - zaključuje.

Imamo više od pola milijuna ljudi s dijabetesom 

Rahelić kaže kako u Nacionalnom registru osoba s dijabetesom imamo oko 315.000 oboljelih, dok procjene idu za tim da zajedno s onima koji imaju povišen šećer u krvi, ali bez izraženih simptoma i dijagnoze (dakle u fazi predijabetesa), stvaran broj oboljelih vjerojatno premašuje pola milijuna.- Kako se u nekim slučajevima može dogoditi da bolest 'tinja' i po desetak godina prije nego se otkrije, često se događa da se dijagnoza postavi tek kad se pojave neke komplikacije. I to je jedan od razloga zbog kojih Hrvatska od 4,6 milijuna kuna, koliko smo 2016. trošili na liječenje dijabetesa čak 88 posto troši na liječenje komplikacija – upozorava Rahelić te dodaje kako bi ranije prepoznavanje simptoma omogućilo da se bolje regulira bolest, uz odgađanje komplikacija. 

Najčitaniji članci