Kvaliteta prehrane utječe na tjelesnu masu i visinu djece, a u Hrvatskoj smo po visini mladića i djevojaka među top 20 zemalja svijeta. Ipak, imamo problem s viškom kilograma
ISTRAŽIVANJE PREHRAMBENIH NAVIKA
Alarm! Čak 35% naše djece ima problem s debljinom, a tek 20% redovito jede povrće svaki dan
Nutritivno kvalitetna prehrana omogućuje optimalan rast i razvoj dječjeg organizma, no ako se umjesto toga mališanima ponude nezdrave alternative, to može rezultirati zaostajanjem u rastu i gomilanjem viška kilograma.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvati u europskom vrhu po debljini
Pokretanje videa...
00:26
Upravo se tim problemom bavilo nedavno istraživanje medicinskog časopisa The Lancet u kojem je sudjelovala prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U ovoj studiji na globalnoj razini znanstvenici su koristili podatke o 65 milijuna djece u dobi od pet do 19 godina iz 193 zemlje, a kad je riječ o Hrvatskoj, koristili su informacije iz nekoliko hrvatskih istraživanja koja sadrže mjerene podatke o tjelesnoj masi i visini djece školske dobi.
Tako su uvrstili i podatke iz Europske inicijative praćenja debljine u djece (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) čiju provedbu u Hrvatskoj vodi prof. Musić Milanović. Radi se o istraživanju provedenom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 2738 učenika u dobi od 8,0-8,9 godina
- U istraživanju o povezanosti visine školske djece i socioekonomskog razvoja u Hrvatskoj koje smo ove godine objavili u International Journal of Public Health pokazalo se da je visina djece u Hrvatskoj još povezana s razinom socioekonomskog razvoja općine u kojoj dijete živi, a ta povezanost se svakako može djelomično objasniti i s razlikama u dostupnošću i znanjima o pravilnoj prehrani djece školske dobi - pojašnjava prof. Musić Milanović dodajući kako se prehrambene navike hrvatskih mališana razlikuju ovisno o regijama u kojima žive.
Podijelivši Hrvatsku na kontinentalnu i jadransku regiju te grad Zagreb dobili su još 2015. godine kroz Europsku inicijativu praćenja debljine djece podatke o navikama.
- Najveći udio djece koji doručkuje svakodnevno je u Zagrebu, njih 84 posto, a najmanji udio je u kontinentalnoj regiji, odnosno njih 72 posto. Što se tiče svakodnevne konzumacije voća, najveći udio zabilježen je u jadranskoj regiji sa 39 posto, dok je na kontinentu on najmanji i iznosi 28 posto. Glede svakodnevne konzumacije povrća, najveći je udio zabilježen u Zagrebu, iako je i on dosta nizak te iznosi 20 posto, a najmanji u jadranskoj regiji, samo 16 posto. Više od triput na tjedan slatke grickalice u kontinentalnoj regiji konzumira čak 43 posto učenika, dok je taj udio u jadranskoj regiji 27 posto - pojašnjava prof. Musić Milanović nastavljajući kako je Hrvatska pri europskom vrhu kad je riječ o problemu debljine u dječjoj dobi, a prednjači jadranska regija.
- Čak 42,4 posto dječaka u jadranskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je trend uočen i na razini Europe. Naime, postoji izražen geografski gradijent debljine u djece u Europi – najvitkiji su sjevernjaci, a mediteranci imaju uvjerljivo najviše problema s debljinom. Najnoviji podaci pokazuju nam da smo uspjeli zaustaviti rast učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, ali i dalje je to svako treće dijete, što je iznimno visoko. Zabilježili smo veliki porast u prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini djece u odnosu na 2003. godinu kada smo imali 21 posto djece s ovim problemom, a danas ih je čak 35 posto u cijeloj Hrvatskoj. Među odraslim muškarcima u Republici Hrvatskoj najveći je udio onih s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u cijeloj Europskoj Uniji, njih čak 68 posto - kaže prof. Musić Milanović.
Dodaje kako se u Lancetovoj studiji čini da globalno gledajući nemamo tako izražen problem kao neke svjetske regije.
- Napominjem kako je riječ samo o dobi od 19 godina. Kada promatramo prosječni ITM u toj dobi moramo uzeti u obzir kako je dobna kategorija 15-24 godine ona u kojoj imamo najveći zapaženi udio pothranjenosti, 8 posto, za razliku od oko jedan posto u ostalim dobnim kategorijama, što svakako ima velikog utjecaja na prosječni ITM - ističe prof. Musić Milanović.
Ista je studija pokazala da su u mnogim zemljama djeca u dobi od pet godina imala visinu i masu u zdravom rasponu prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ipak, nakon te dobi, djeca iz nekih zemalja imala su premali porast visine, a dobila previše mase u usporedbi s onim što predstavlja potencijal za zdravi rast.
- Istraživanje prof. Jovančevića i suradnika pokazalo je da u Hrvatskoj najveći skok u učestalosti prekomjerne tjelesne mase i debljine počinje u dobi od 5 godina i nastavlja se s polaskom u osnovnu školu. Ova međunarodna studija objavljena u Lancetu pokazala je kako mi Hrvati u prosjeku u jednom specifičnom razvojnom trenutku u dobi od 19 godina svojim izraženim rastom visine uspijevamo zaustaviti djelomično rast indeksa tjelesne mase. Pri polasku djece u školu valjalo bi posebno osvijestiti izrazitu važnost redovite tjelesne aktivnosti i pravilnih prehrambenih navika - kaže prof. Musić Milanović dodajući kako su dosadašnja istraživanja u Hrvatskoj pokazala da se oko 88 posto učenika koji su tek krenuli u osnovu školu bavi fizičkom aktivnošću najmanje 60 minuta na dan, no poražavajuća je činjenica da se po izlasku iz osnovne škole tek njih 17 posto dostatno bavi aktivnošću.
Lancetovo istraživanje je obuhvatilo podatke 65 milijuna djece u 193 zemlje svijeta u periodu od 1985. do 2019. godine. U studiji je sudjelovalo više od 1.000 znanstvenika iz cijelog svijeta, a rezultati pokazuju kako Nizozemska ima najvišu djecu na svijetu. S druge strane, razlika kod mladića i djevojaka u dobi od 19 godina između razvijenih i slabije razvijenih zemalja može iznositi i do 20 centimetara, pa će tako djevojka od 19 godina iz Bangladeša biti visoka kao Nizozemka u dobi od 11 godina. Najniža su djeca u jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi te istočnoj Africi, a u promatranom periodu od 1985. do 2019. godine najveći porast visine zabilježili su kod djece u Kini, Južnoj Koreji i nekim dijelovima Azije.
Tako je, primjerice, kineski mladić u dobi od 19 godina 2019. bio za osam centimetara viši u odnosu na 1985. godinu. Kad je riječ o visini, hrvatski 19 - godišnjaci su 1985. godine bili visoki 177,6 centimetara, a lani su dosegnuli 180, 8 centimetara. Rast prati i indeks tjelesne mase, pa su tako 1985. godine imali ITM 21,7, a lani 22,6. Kad je riječ o djevojkama, one su 1985. godine imale ITM 20,3, a prošle godine iznosio je 21,00. U odnosu na 1985. godinu kad je prosječna visina bila 167 cm, lani su djevojke imale prosjek od 166,8 centimetara.
POGLEDAJTE ČETVRTU EPIZODU FIRME I KOMENTIRAJTE JER MOŽETE OSVOJITI NOVI MOBITEL:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
