Drvo kamfora ili azijski kamforovac proizlazi iz obitelji lovora. To je zimzeleno drvo visine od 15 do 45 m. Krošnja mu je snažna i razgranata, a kora smeđa i ispucala. Listovi kamfora su kožasti i glatki, a sa donje strane svjetliji.
POGLEDAJTE VIDEO: Amerikanac radi čuda od drva: Složio je ‘vinsku stolic’, odmaralište za ptice…
U proljeće izbijaju sitni cvjetovi bijele boje iz kojih nastaju bobičasti plodovi.
Kamfor raste u Kini, Japanu, Tajvanu, Vijetnamu, a prenesen je i u Ameriku i Europu. U Australiji se sadio po parkovima kao ukrasno drvo. Međutim, u Queenslandu i Južnom Walesu drvo je proglašeno veoma štetno jer njegovo jako korijenje može poremetiti kanalizaciju i vodovod. Naime, listovi kamfora mogu biti štetni kada upadnu u vodu jer sadrže veliku količinu ugljena što uništava kvalitetu slatkih voda i riblja staništa..
Nastanjuje i kišne šume, gdje može nepovoljno uticati na razvoj eukaliptusa koje je izvor hrane koalama koje su zaštićene životinje.
Kod nas se sadi u dijelovima Istre i u Dalmaciji. Otporno je na sušu i na hladne temperature do -10 Celzijevih stupnjeva. Susrećemo ga u nasadima u primorju, u Trstenu, Opatiji, Lovranu i Rovinju.
Ovo stablo brzo raste i živi do 1000 godina. Razmnožava se sjemenom i mekanim reznicama.
Njegovi listovi se u jako malim količinama mogu koristiti kao začin, a u većim količinama su otrovni. Parnom destilacijom drva i listova dobiva se eterično ulje koje ima analgetsko djelovanje te se koristi u izradi pripravaka za bolove u mišićima i zglobovima.
Kamfor ima ljekovitu i osvježavajuću aromu. Eterično ulje kamfora olakšava bol, smanjuje svrab te povećava protok krvi. Njegov prodoran miris učinkovito djeluje na poticanje cirkulacije.
Olakšava simptome prehlade i gripe, ublažavajući kašalj i otvarajući dišne puteve. Koristan je i kao dezinfekcijsko sredstvo, insekticid i germicid pa se može koristiti i za pročišćavanje vode, odbijanje insekata u zraku ili namirnicama.
Od njega se mogu raditi i kreme i losioni, a pomaže i u liječenju dermatitisa, gljivičnih infekcija na koži, akni i ožiljaka.
Drvo je tvrdo i teško, miriše na kamfor, a koristi se također i za izradu namještaja.
U Japanu se dobiva posebnim procesom kuhanja isjeckanih dijelova kore i listova u velikom loncu 48 sati. Posebnom metodom se izdvaja kamfor koji bude u prahu i sivkaste je boje. U prodaji se nalazi u obliku bjelih, blago crvenkastih kolača koji su poznati kao japanski kamfor. Kinezi prave drugačiju vrstu kamfora prljavo sive boje koji je poznat kao nečisti ili sirovi kamfor.
U prošlosti se prirodni kamfor koristio kao jestivi sastojak nekih slanih i slatkih jela i kao začin, a na isti način se u nekim zemljama koristi i danas.
Važno je napomenuti da svestranost kamfora može doći uz nuspojave, zbog njegove toksičnosti i to ako se koristi u većim količinama, pa je dobro prije korištenja posavjetovati se sa stručnim osobama. On se nikada ne nanosi na otvorene rane zbog mogućnosti povećanja toksina u krvi, a ne preporučuje se ni trudnicama, dojiljama i maloj djeci, budući da su oni posebno osjetljivi na nuspojave.
NAPOMENA! Budući da je lako zapaljiv, ne preporučuje se ni za grijanje. Kamfor treba koristiti samo uz savjet ljekarnika jer može izazvati bol u trbuhu, povraćanje i slabost.