Na prvome mjestu bolesti i stanja koja se najčešće utvrđuju djeci na školskim sistematskim pregledima je prekomjerna težina, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za školsku godinu 2017./2018.
POGLEDAJTE VIDEO:
Sistematski pregledi provode se kod upisa u prvi razred, u petom i osmom razredu osnovne škole, 1. razredu srednje škole te redovitih studenata na prvoj godini studija. Debljina muči najviše učenika. Najviše ih je kod upisa u školu, i to čak 37 posto. U petim razredima to se smanjuje na 32 posto, dok je u osmim 30 posto. Prema podacima HZJZ-a, problem je više prisutan kod dječaka. Stručnjaci su već upozoravali kako je dva sata tjelesnog u školama dovoljno samo za malo razgibavanja, a nikako nije dovoljno tjelesne aktivnosti za učenike.
Prema riječima pedijatrice Giovane Armano, debljina je sve više zastupljena kod djece školske dobi, ali prisutna je već od četvrte godine, što je više nego alarmantno. Takva situacija je odraz nezdrave, brze prehrane i nedostatka kretanja. Nasuprot tome, u svim dobnim skupinama pothranjeno je od jedan do četiri posto učenika, a najviše je pothranjenih studentica.
Prekomjerna težina djece temelj je za bolesti krvožilnog sustava, opterećenje je za zglobove, a utječe i na samopouzdanje djeteta. Također, jedan od uzroka debljine je nekretanje i premalo bavljenja sportom, a predebeloj djeci teško se pokrenuti i često ih je sram sudjelovati u sportskim aktivnostima što čini začarani krug.
Drugi najčešći problem koji se kod djece otkriva na sistematskom pregledu je karijes, a zahvaća više od 20 posto djece prilikom upisa u školu. Gledajući samo Grad Zagreb, koji je jedini u potpunosti obradio podatke, karijes je prisutan kod 16 posto dječaka i 14 posto djevojčica u prvom razredu.
Kod petaša ga ima devet posto dječaka i sedam posto djevojčica, dok je u osmim razredima prisutan kod pet posto dječaka i četiri posto djevojčica.
- Pitanje je posjećuju li sva školska djeca redovito stomatologa i znaju li uopće roditelji da djeca imaju svojeg stomatologa. Dentalna higijena, nezdrava prehrana, možda ponekad i strah od odlaska zubaru, sve to mogu biti uzroci situacije kakvu trenutačno imamo - kaže prim. mr. sc. Giovana Armano.
Na sistematskim pregledima liječnici djeci često utvrđuju i spuštena stopala te nepravilno držanje koje je najčešće tijekom najizraženijeg adolescentnog zamaha rasta, odnosno u prvom razredu srednje škole. Tad se utvrđuju kod više od petine učenika. U Zagrebu su spuštena, ravna stopala upravo najčešći poremećaj kod prvašića, petaša i osmaša. Čak 20 posto dječaka i 17 posto djevojčica u prvom razredu, 25 posto dječaka i 20 posto djevojčica u petom te 26 posto dječaka i 22 posto djevojčica u osmom razredu ima tih problema.
- Spuštena stopala su česta deformacija u dječjoj, ali i u odrasloj dobi. Mnogo je preporuka kako liječiti spuštena stopala, mnogo je ortopedskih pregleda vezanih uz tu dijagnozu. Ipak, najvažnija je pravilna obuća i vježbe stopala. Ulošci se u dječjoj dobi ponekad preporuče, ali je jako važno da obuća bude prostrana, od prirodnih materijala te da dijete ljeti hoda što više boso, na primjer po šljunčanoj plaži - pojašnjava pedijatrica Armano.
Dodaje kako se vježbanjem stopala vježbaju mišići stopala i prevenira spuštanje svoda stopala. Jače deformacije tretiraju se kod ortopeda, a ponekad čak i kirurški. Gledajući Grad Zagreb, uočava se da je u petom razredu kod čak 11 posto dječaka i 12 posto djevojčica uočeno abnormalno držanje. Naime, loše držanje, lopatice koje odstoje i pognuto držanje su simptomi nepravilnog sjedenja i nebavljenja fizičkom aktivnošću. Školske torbe su također često preteške te djeca nepotrebno naprežu dio muskulature i krive kralježnicu.
- Preporučuje se školsku djecu što više uključiti u sportske aktivnosti i boravak na svježem zraku, , šetnje... Najopasniji je, za cjelokupno zdravlje, sjedilački način života uz kompjutore i ekrane - kaže dr. Armano.
Dodaje kako djeca provode puno vremena u školi sjedeći, zatim kod kuće pišu zadaće, ponovno sjedeći, a onda slobodno vrijeme provode uz ekrane, sjedeći. Period intenzivnog rasta, dodaje Armano, uz oslabljenu muskulaturu i nezdravi životni stil može dovesti do iskrivljenja kralježnice, što je vrlo ozbiljno stanje.
- Kod upisa djece u prvi razred osnovne škole za nešto manje od deset posto učenika postavlja se sumnja na smetnje vida, a postotak djece raste s njihovom dobi - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
U Zagrebu je taj postotak nešto viši. Prema podacima sa sistematskih pregleda, očni poremećaj akomodacije i refrakcije prisutan je kod 14 posto dječaka i 16 posto djevojčica u prvom razredu osnovne škole.
Poremećaj postaje evidentniji u školskoj dobi, kada djeca počinju intenzivno čitati, pisati i učiti. Danas je, kaže dr. Armano, važna prevencija u predškolskoj dobi, kad uz sistematski pregled između treće i četvrte godine treba obaviti i okulistički skrining.
- To je vrlo važno kako bi se na vrijeme prepoznala slabovidnost da u školskoj dobi dijete već bude liječeno i kontrolirano. U svakom slučaju, u današnje doba već i predškolska djeca mnogo gledaju u iPhone, tablete, TV ekrane i slično, što svakako može pridonijeti oštećenju vida. To je problem koji nikako ne smijemo zanemariti - kaže pedijatrica Armano.
Kod približno tri posto učenika na sistematskim se pregledima zabilježe i srčani šumovi, koji neki put, kako navode u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, zahtijevaju kardiološku obradu. Uz to, liječnici na sistematskim pregledima djeci znaju postaviti i dijagnozu uvećanja štitnjače. Ono ipak nije tako često i utvrdi se kod manje od 0,5 posto učenica pri upisu u osnovnu školu i kod manje od 0,5 posto učenika u svim dobnim skupinama.
- Udio djevojaka kod kojih se utvrdi uvećana štitnjača raste kako odrastaju te dolazimo do tri posto učenica prvog razreda srednje škole, kao i studentica - kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Razni poremećaji govora također su problem na koji liječnici nerijetko nailaze kod djece na sistematskim pregledima diljem Hrvatske. Najučestaliji su kod učenika koji se upisuju u školu. U toj se dobi razni poremećaji govora i govornog jezika utvrđuju kod gotovo svakog petog djeteta.
- Njih je posebno bitno utvrditi odmah na početku školovanja jer sam proces stjecanja znanja u školi uvelike može biti narušen ovim smetnjama - ističu u HZJZ-u.
Inače, osnovna svrha sistematskih pregleda djece u osnovnim i srednjim školama te pri upisu na fakultet je utvrđivanje bolesti i stanja u ranom stadiju, odnosno prije pojave samih znakova bolesti. Tad je, naime, liječenje znatno učinkovitije. Uz to, naglašavaju u HZJZ-u, svaki sistematski pregled ima poseban cilj ovisno o specifičnostima razvojne dobi. Tako se djeci pri upisu u prvi razred osnovne škole utvrđuje psihofizička spremnost za školu, dok je kod starijih đaka sistematski pregled usmjeren prilagodbi na novi način školovanja, bilo u petom razredu osnovne škole ili pak pri upisu u srednju školu i na fakultet.
Medicinske komplikacije zbog pretilosti
Pretilost sa sobom nosi brojne probleme. Neki od njih očituju se već u dječjoj dobi, a znatno se povećava rizik od bolesti i stanja u odrasloj dobi
Psihocijalno
• loše samopouzdanje
• depresija
• kvaliteta života
Pluća
• astma
• apneja
• nemogućnost vježbanja
Gastrointestinalno
• problemi s jetrom
• povećan rizik od raka debelog crijeva
• mogućnost kamenaca
Srce i krvne žile
• visoki tlak
• veći rizik od srčanih bolesti
• ateroskleroza
• visok kolesterol
Žlijezde
• dijabetes tipa 2
• preuranjeni pubertet
• policistični jajnici
• manjak testosterona
Reproduktivni sustav
• veća sklonost ginekološkim bolestima
• smanjena plodnost
Kosti i zglobovi
• opterećenje na zglobove
• spuštena stopala
• češći lomovi kostiju
• problemi s koljenima
Stanja i bolesti pronađene na redovnim pregledima upućuju na alarmantno stanje
- 37 posto djece koja se upisuju u prvi razred osnovne škole ima problema s debljinom
- Fimozu ima petina prvašića - Jedno od stanja koje se uočava na sistematskim pregledima kod mlađih dječaka je suženi prepucij (fimoza). Fimoza je uočena kod 18 posto dječaka u prvom razredu, što upućuje na to da uočavanju takvih smetnji u predškolsko doba treba posvetiti veću pozornost. Kod dječaka u petim razredima taj postotak pada na osam posto, dok fimozu u osmom razredu ima tek jedan posto učenika.
- 5 sistematskih pregleda djeca prolaze kroz osnovnoškolsko, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje
- 20 posto djece prilikom upisa u školu ima najmanje jedan karijes
- Pizza i sok prije igre vani - Problem debljine djece u Hrvatskoj iznesen je i na posljednjem Hrvatskom kongresu debljine. Rezultati su pokazali da ih većina svakodnevno preskače svježe voće i povrće, ali više od tri puta tjedno jedu pizzu, prženo, čokolade i brzu hranu, a svakodnevni su i sokovi. Više od dva sata na dan su pred ekranima, tjelesnim aktivnostima se bale premalo i premalo su na otvorenom.
- 20 posto djece svih dobnih skupina ima problem sa spuštenim stopalima
- 10 posto djece ima problema s vidom prilikom upisa u osnovnu školu. U Zagrebu je postotak viši od prosjeka
- Specifični pregledi u svakoj dobi - Prije upisa u prvi razred provodi se cjeloviti pregled i cijepljenje. U petom razredu naglasak je na pubertetskom sazrijevanju, dok se u osmom otkrivaju zdravstvene teškoće koje bi mogle utjecati na izbor zanimanja i srednju školu.
- Kod tri posto školaraca na sistematskom se pregledu otkriju srčani šumovi, koji ponekad zahtijevaju kardiološku obradu.
- 20 posto učenika u prvom razredu srednje škole ima problem s kralježnicom
Mliječni zubi se trebaju liječiti kao i trajni
Stručnjaci na radionici o oralnom zdravlju djece u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo upozorili su ljetos kako roditelji neredovito vode djecu stomatalogu.
Osim lošeg stanja u ustima školaraca, problem se nazire, nažalost, već i kod mlađih. Na radionici je istaknut podatak o čak 44.206 djece koja u dobi od šest godina imaju karijes, a sve je više i mlađih s nekoliko plombi već na mliječnim zubićima. Iako roditelji to zanemaruju, vrlo je važno liječiti i mliječne zube jer ti karijesi mogu utjecati na trajne zube. Upozorili su i kako djeca stomatologu trebaju otići prvi put već kad im nikne prvi zub, a ne kad počnu nicati trajni zubi. Također, strah od stomatologa bit će manji ako prvi susret s ordinacijom bude kad je dijete malo i kad se samo upoznaje bez stresa bušilice i popravka.