Izbjegavajte ih: Dijetni gazirani sokovi otrovat će vam crijeva

Ovo je dodatni dokaz da konzumacija umjetnih sladila snažno utječe na aktivnost crijevne mikroflore, što može ozbiljno utjecati na zdravlje. Rezultati istraživanja mogu nam pomoći da razumijemo relativnu toksičnost umjetnih sladila i potencijal za negativne efekte na crijevnu mikrofloru, rekao je voditelj istraživanja, profesor Ariel Kushmaro sa Sveučilišta Ben-Gurion iz Izraela.

U istraživanju je sudjelovalo i Tehnološko sveučilište Nanyang iz Singapura, a znanstvenici su u laboratorijskom eksperimentu šest umjetnih sladila izložili crijevnim bakterijama, koje su genetski modificirali kako bi fluorescentno svijetlile kada dođu u kontakt s toksinima.

Otkrili su da je bio potreban tek miligram umjetnog sladila da bi bakterije postale toksične, a što je bio veći postotak sladila, tako se povećavao i broj toksina.

- Umjetni zaslađivači mogu svakako utjecati na zdravlje crijevne mikrobiote, mogu uzrokovati toksičnost, ali do određene mjere. Tako znanstvenici objašnjavaju svoje nalaze i u studijama. Sve ovisi o tome kakva je u osnovi naša mikrobiota, kakvu smo ju genetski naslijedili - komentirala je Hrvojka Becker, inženjerka prehrambene tehnologije i nutricionistica.

Među testiranim umjetnim sladilima bio je i kontroverzni aspartam, oko kojeg se već dugo 'lome koplja' i koji se koristi u dijetnim gaziranim pićima. Testirali su i sukralozu, saharin, neotam, advantam i kalijev acesulfam, piše Daily Mail.

Zdrava crijevna flora je direktno povezana s boljom hormonskom regulacijom, apsorpcijom hranjivih tvari u organizmu, probavom i  imunitetom.

- Genetski neki ljudi imaju ili nemaju predispoziciju za neku bolest, tako je i sa umjetnim sladilima koja će na nekog doista utjecati toksično. Svakako može utjecati na crijevnu mikrobiotu, postoji određena toksičnost zaslađivača, ali jako važno je napomenuti da do određene mjere sladila (aspartam, saharoza) mogu imati negativni efekt na mikrobiotu. Mora se uzeti u obzir da se tek krenulo provoditi ovakva istraživanja i morat ćemo neko vrijeme pričekati na nove detaljnije informacije i rezultate - objašnjava Becker.

- Kad se konzumiraju veće količine zaslađivača, oslobađa se toksin. Crijevna bakterija postaje toksična kad je izložena koncentraciji od 1mg po 1ml jednog od ovih umjetnih zaslađivača. Zaključak je da se ne treba trovati s previše gaziranih pića - dodaje.

- Umjetno sladilo je gore od prirodnog šećera, kao što je margarin gori od putra. Što god da je kemijski proizvedeno ima gori učinak na organizam od prirodne alternative. Umjetna sladila koriste ljudi koji misle da je manje štetno uzimati sladila od prirodnih šećera. To nije istina, to nije dokazano - objasnila je Sonja Njunjić, predsjednica udruge za prevenciju pretilosti.

Dijetalna pića čine četvrtinu tržišta slatkih pića, ali sve je više dokaza da nisu toliko zdrava kao što se prije mislilo. Iako se promoviraju kao zdrava alternativna slatkim pićima, znanstvenici kažu da se ne smiju smatrati zdravijom alternativom klasičnim slatkim pićima.

Umjetni zaslađivači opetovano su povezani s pretilosti, rakom, dijabetesom tipa 2, migrenama, pa čak i toksičnosti jetre.

- Sva ova sladila su kemijskog sastava i nikako ne mogu proći kroz ljudsko tijelo, a da ga ne oštete. Broj dva, ono što je još gore je to što mnogi misle da su umjetna sladila manje štetna, pa ih ljudi uzimaju u ogromnoj količini,  i zbog toga se tijelo nikako ne može oporaviti od unosa slatkog. Svaka hrana koja u sebi ima dodatak bilo čega previše, može nam štetiti. Ako je kemijski napravljena, poput sladila, to sigurno mora biti jako štetan utjecaj za organizam - izjavila je gospođa Njunjić. 

- Dijabetičari koriste puno više umjetnih sladila nego što ljudi misle. Njima umjetna sladila narušavaju odnos prema slatkome i oni postaju ovisnici. Umjetna sladila uništavaju vašu crijevnu floru i faunu - dodala je.

SAVJETI HRVATSKIH DOKTORA Haraju viroze s proljevom, spas je u mirovanju i čaju od mente

Uz to, nedavno su se pojavili dokazi da su umjetna sladila zagađivači okoliša zbog toga što su otporni na procese pročišćavanja otpadnih voda. Profesor Kushmaro je na to dodao da ovo istraživanje može pomoći u otkrivanju potencijalne štetnosti koju sladila imaju i na okoliš.

Aspartam se koristi u proizvodnji razne dijetalne hrane i pića, a 2015. je istraživanje pokazalo da je dio sastava preko 6000 namirnica, a konzumira ga preko 200 milijuna ljudi diljem svijeta.

Aspartam se nalazi u gaziranim slatkim pićima, žvakaćim gumama, gotovim mješavinama za izradu raznih deserata, u pudinzima i gotovim punjenjima, nekim vitaminskim dodacima te u tabletama za cuclanje bez šećera. To je sladilo koje se dobiva spajanjem dvije aminokiseline L-fenilalanina i L-asparaginske kiseline, s trećom komponentom koja se zove metilna skupina.

Kako bi se dobio slatki okus potrebno je samo malo aspartama, za koji se smatra da je čak 200 puta slađi od saharoze. 

Koji strahovi se pojavljuju vezani za umjetna sladila i što o tome kaže znanost?

U vrijeme pretilosti i dijabetesa, ljudi su više usmjereni na umjetna sladila i alternative šećeru nego ikad prije. Ali neki članovi znanstvene zajednice još nisu sigurni koji su utjecaji konzumacije sladila te smatraju da je potrebno provesti još istraživanja na tu temu.

Pretilost i dijabetes

Istraživanje provedeno na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Wisconsin povezalo je umjetna sladila s pretilošću i dijabetesom, tvrdeći da sladila mijenjaju način na koji tijelo probavlja masnoće i koristi energiju.

U pokusu su štakore podijelili na dvije skupine. Jednu su hranili hranom s visokim udjelom šećera, a drugu skupinu su hranili hranom koja je sadržavala umjetna sladila. Nakon tri tjedna, uzorci krvi uzeti iz obje grupe su pokazali značajnu razliku u koncentraciji biokemikalija, masnoća i aminokiselina u krvi. 

- Metabolički sindrom je pošast modernog doba, a prehrambenjaci tim nazivom objedinjuju pretilost, debljinu, dijabetes, uzrokovanu pogrešnim načinom života. Izazvan je lošom i neredovitom prehranom, a sve to može pospješiti i genetska predispozicija. U ovom slučaju, ako nije u pitanju pretjerivanje, neće uzrokovati ovu bolest - objašnjava Becker.

Crijevna mikroflora

Vodeći ekspert za crijevnu mikrofloru, profesor Tim Spector je upozorio da ako životinjama date puno sladila, smanjite im raznolikost mikroba u probavi što rezultira stvaranjem abnormalnih kemikalija (za koje se pokazalo da utječu na razvoj dijabetesa kod ljudi te povećanje tjelesne težine).

Moždani udar i demencija

Prošle godine znanstvenici su objavili da je dnevna konzumacija jedne limenke dijetalnih pića povezana s povećanim rizikom od moždanog udara i pojave demencije. 

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Bostonu je otkrilo da ljudi koji su svakodnevno pili dijetalna pića su imali tri puta veći rizik od moždanog udara i razvoja demencije od onih koji ne piju dijetalna pića.

Međutim, istraživači su brzo naglasili da su ti rezultati, koji su zasebno objavljeni u časopisima Alzheimer's & Dementia i Stroke, pokazali povezanost, ali ne i uzročno posljedičnu vezu.

Sladila i rak

- Sladila su se počela proučavati sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kad su krenule debate o njihovom utjecaju na zdravlje te razvoju određenih bolesti. I tu su oni prvo radili studiju na miševima, koji su bili pozitivni na kancerogene bolesti, međutim onda su došli do toga da metaboliziranje tih umjetnih sladila, poput saharina, je drugačije kod miša nego kod čovjeka. Tako da, ljudi drugačije probavljaju zaslađivače. Kod nas nema tih problema. Dosad je provedeno više od 30 studija, u kojima se nije pokazala poveznica između umjetnih sladila i pojave raka - zaključuje Becker.