Znanstvenici u SAD-u objavili su kako preliminarni rezultati studije koju su proveli na 12 ispitanika oboljelih od karcinoma rektuma pokazuju da su se izliječili zahvaljujući lijeku dostarlimabu.
POGLEDAJTE VIDEO: Hrvatska liječnica otkrila test za rak gušterače
Riječ je o imunoterapijskom tretmanu, a jedan od parametara važnih za primjenu lijeka kod raka rektuma je nalaz mikrosatelitne nestabilnosti (MSI) u tumorskom tkivu, odnosno poremećaj gena zaduženih za popravak pogrešno spojenih odsječaka DNA. Nalaz pozitivne MSI dobiva se patološkim testiranjem i ono se u Hrvatskoj obavlja rutinski za određene tipove malignih bolesti. Generalno se može reći da su bolesnici s pozitivnom MSI u ovoj, ali i drugim malignim bolestima dobri kandidati za liječenje imunoterapijom općenito, pa tako i dostarlimabom, objašnjava onkolog dr. sc. Davor Kust, osnivač mreže onkologija.net.
Ističe kako je broj bolesnika s nalazom MSI u populaciji oboljelih od kolorektalnom karcinoma relativno nizak odnosno prisutna je u 10 do 15 posto slučajeva, no uzevši u obzir činjenicu da je ta vrsta karcinoma među najučestalijima, onda je broj onih kojima bi lijek mogao pomoći ipak relativno velik.
U američkoj studiji sudjelovalo je 12 ispitanika s lokalno uznapredovalim karcinomom rektuma (stadij II i III) i s pozitivnim nalazom MSI. Rezultate istraživanja faze II znanstvenici su nedavno objavili u časopisu The New England Journal of Medicine. Lijek dostarlimab, koji spada u tzv. inhibitore kontrolnih točaka, pacijentima su tijekom šest mjeseci davali svaka tri tjedna. Dostarlimab razotkriva stanice raka omogućujući imunološkom sustavu da ih identificira i uništi. Razvila ga je američka tvrtka Tesaro koju je 2019. godine kupio farmaceutski div Glaxo Smith Kline, a samo jedna njegova doza košta 11.000 dolara odnosno više od 80.000 kuna.
Prema podacima Registra za rak u Hrvatskoj je u 2019. godini od kolorektalnog karcinoma oboljelo 3660 ljudi, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 69 godina.
- Možemo reći da je rak debelog crijeva najčešća maligna bolest u Hrvatskoj gledajući zajedno oba spola. Kod nas se većina oboljelih s lokalno uznapredovalom bolešću liječi istim pristupom kao i u inozemstvu, kombinacijom kemoterapije i zračenja tj. radioterapije, nakon čega u većine bolesnika slijedi kirurški zahvat. Dakle, smisao onkološkog liječenja je smanjenje volumena bolesti, kako bi kasnija operacija bila manjeg opsega odnosno s manjim dugotrajnim posljedicama za bolesnika. I u ovoj američkoj studiji je isprva bio plan ispitanicima dati imunoterapiju (dostarlimab), a potom krenuti sa standardnim liječenjem, no s obzirom da je u svih 12 bolesnika došlo do kompletnog povlačenja bolesti od istoga se odustalo - kaže dr. Kust nastavljajući kako su tako dobri rezultati vjerojatno bili iznenađujući i za voditelje studije.
- U svih tih 12 bolesnika se tumor potpuno povukao što su izvrsni rezultati, ali treba naglasiti da se radi o istraživanju faze II te da prije šire rutinske primjene lijeka valja ove rezultate ispitati u studiji faze 3, dakle na većem broju ispitanika (u pravilu nekoliko stotina) kako bi se ovi rezultati potvrdili ili opovrgnuli. Na malom broju bolesnika uvijek postoji mogućnost da je riječ o slučajnosti, no mislim da je to teško s obzirom na to da su baš svi oboljeli odlično reagirali. Treba naglasiti da je i podnošenje terapije bilo odlično. - istaknuo je dr. Kust.
- Važno je i praćenje ispitanika nakon studije koje za sada relativno kratko. Naime, medijan praćenja bolesnika je tek 12 mjeseci, te je potrebno vidjeti kakva će biti kontrola bolesti nakon duljeg vremena - ističe dr. Kust.
Kolorektalni karcinom je ozbiljna bolest no moguće ju je na vrijeme otkriti, čime se postiže i mogućnost potpunog izlječenja. S tim je ciljem u Hrvatskoj još 2007. godine pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma u sklopu kojeg se zdravi ljudi pozivaju na probirni test na okultno kvarenje te kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza testa.
Naime, početak bolesti povezuje se sa nastankom polipa benignog karaktera što je moguće primijetiti i pratiti na redovnim kolonoskopijama. Uzroci ove zloćudne bolesti nisu u potpunosti jasni, ali poznati su rizični čimbenici poput prehrane bogate crvenim mesom i mastima, a sa smanjenim udjelom vlakana i povrća, smanjenom fizičkom aktivnošću i pretilošću, pušenjem te utjecajem genetike.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU 'TKO MI BOLJE KUHA?':
Simptome je u ranoj fazi bolesti teško uočiti jer ih često nema, a najčešći razlozi zbog kojih se ljudi u kasnijim fazama bolesti javljaju liječniku su promjene u dinamici pražnjenja crijeva, krvarenja iz rektuma ili tragova krvi u stolici, promjena debljine stolice kao i osjećaj nadutosti praćen bolovima u trbuhu uz opći osjećaj malaksalosti i pad tjelesne težine.