Kad čujemo pojam 'genetska mutacija', većina nas pomisli na neku nasljednu bolest ili poremećaj no postoji bezbroj primjera genetskih mutacija koje nisu štetne za zdravlje, već nas zapravo čine - različitima.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako se ofarbati kod kuće
Evo nekoliko uobičajenih mutacija koje imaju mnogi ljudi oko nas:
Plave oči
Iako oko 8 posto svjetske populacije ima plave oči, mutacija koja dovodi do toga da netko ima plave oči ne seže daleko u povijest ljudske vrste. Svi ljudi su nekada imali smeđe oči. Promjene u genu nazvanom OCA2 uzrokuje promjenu u količini proizvedenog pigmenta u šarenici, stvarajući na taj način različite nijanse smeđe. To je mutacija u obližnjem genu zvanom HERC2, koji djeluje kao sklopka koja isključuje OCA2, što rezultira time da smeđi pigment slabi, pa se kao rezultat javljaju plave oči.
Zanimljivo je da su znanstvenici uspjeli ući u trag ovoj varijanti gena i utvrdili da se prvi puta vjerojatno dogodila prije otprilike 6000 do 10 000 godina. Prva plavooka osoba vjerojatno je živjela u Europi. Smatra se da 7000 godina star španjolski kostur pripada najstarijoj osobi pronađenoj s tom mutacijom.
Tolerancija na laktozu
Iako mnogi ljudi na Zapadu piju mlijeko i uzimaju to zdravo za gotovo, zapravo smo usamljeni u tome: Većina sisavaca, pa i mnogi ljudi na svijetu prestaju piti mlijeko kad dostignu punoljetnost, jer ga više ne mogu probaviti.
No prije otprilike 10 000 godina, kad su Europljani počeli pripitomljavati životinje, među kojima i krave, mutacija gena MCM6 značila je da su neki ljudi i u zreloj dobi nastavili proizvoditi enzim laktazu, što im je omogućilo da nastave piti mlijeko. Zanimljivo je da Europljani u tome nisu sami. Naime, i neke druge poljoprivredne zajednice koje su pripitomile stoku, poput one u Indiji, također su razvile sposobnost probave mlijeka.
Crvena kosa
Iako vjerojatno svi poznajemo nekoga čiju je kosu dotakla vatra, ta je mutacija prilično rijetka, odnosno ima ju samo 4 do 5 posto stanovništva. To vatreni odsjaj u kosi zapravo čini još ljepšim.
Ljudi u sjevernoj Europi imaju veću vjerojatnost da imaju crvenu kosu. Dok neki tvrde da se ta boja kose razvila kao odgovor na kraće dane i duže noći, drugi sugeriraju da je jednostavno prevladala u višim geografskim širinama. Tako je ta boja kose češća kod ljudi iz Škotske i Walesa, ne zbog nekog posebnog razloga, nego zbog genetske promjene i činjenice da su ove nacije vjerojatno bile prilično izolirane u nedavnoj prošlosti.
Azijsko crvenilo
Otprilike 36 posto sjeveroistočnih Azijata ima ovu genetsku mutaciju, odnosno kad popiju alkohol, koža na obrazima im se oboja tamnocrvenom bojom. To se ne javlja zbog toga što su se napili, već kao dio imunološkog odgovora. Taj odgovor pritom nije povezan s alkoholom, već sa supstancom u koju se razgradi u jetri.
U ne tako davnoj prošlosti, dogodila se mutacija gena koja kodira enzim ALDH2, koji sprječava da se alkohol potpuno probavi, što znači da se u jetri nakupljaju neki otrovni međuprodukti koji uzrokuju imunološki odgovor.
Nedostatak umnjaka
Kasno nicanje umnjaka može čovjeku stvarati probleme. No, nekim ljudima - a u tu kategoriju spada otprilike 40 posto Azijata, oko 10 do 25 posto Amerikanaca europskog podrijetla i 11 posto Afroamerikanaca - oni nedostaju. Pretpostavlja se da je i oko 45 posto Inuita također u ovoj skupini.
Vjeruje se da su, kao i svi drugi sisavci, ljudski preci imali tri kompleta kutnjaka na stražnjoj strani usta, koji su im služili da usitnjavaju žilavu vegetaciju koju su jeli. No kako su naši preci uspjeli otkriti i ukrotiti vatru, hrana koju su jeli postajala je mekša, a čeljusti su im se sužavale, tako da se smanjivao prostor potreban za tu vrstu zuba. Na kraju je ostao samo jedan set koji nazivamo umnjacima. prenosi portal IFL Science.
Najstariji fosil za koji se zna da mu nedostaju ti treći kutnjaci porijeklom je iz Kine i star je oko 350 000 godina. Smatra se da je na tom području u to doba izvorno i nastala ta mutacija