Vegetarijanske i biljne prehrane desetljećima se slave kao zlatni standard i ključ dugovječnosti i zdravlja. No, jedna nova i opsežna studija dovodi u pitanje tu uvriježenu mudrost, sugerirajući da bi redovita konzumacija mesa, namirnice koju se često stavlja na stup srama, mogla biti povezana s većom vjerojatnošću da ćete proslaviti stoti rođendan.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prije nego što mesojedi proglase konačnu pobjedu, a vegani i vegetarijanci u nevjerici odmahnu rukom, ključno je razumjeti najvažniji detalj ovog intrigantnog istraživanja: ova preporuka vrijedi samo ako ste već zašli u duboku starost i proslavili osamdeseti rođendan.
Što je otkrila velika kineska studija
Znanstvenici predvođeni dr. Xiangom Gaom sa Sveučilišta Fudan analizirali su podatke više od pet tisuća i dvjesto Kineza starijih od 80 godina, prikupljene kroz ugledno Kinesko longitudinalno istraživanje zdravlja i dugovječnosti, koje je trajalo od 1998. do 2018. godine.
Rezultati, objavljeni početkom 2026. godine, pokazali su da su sudionici koji su izbjegavali meso imali 19 posto manju vjerojatnost da će doživjeti stotu godinu u usporedbi s onima koji su ga redovito jeli. Za osobe koje su se pridržavale stroge vegetarijanske prehrane, bez ikakvih životinjskih proizvoda, ta je vjerojatnost bila čak 29 posto manja.
Ovi podaci na prvi pogled djeluju kao potpuni preokret u nutricionističkim preporukama, no priča je, kao i uvijek kada je riječ o prehrani, znatno složenija.
Zašto su godine presudne i kada se pravila mijenjaju
Glavni zaključak istraživanja nije da je meso univerzalni eliksir mladosti, već da se prehrambene potrebe našeg tijela drastično mijenjaju s godinama. Dok su za mlađe i sredovječne osobe prehrane s visokim udjelom biljnih namirnica nedvojbeno povezane s manjim rizikom od srčanih bolesti, dijabetesa tipa dva i pretilosti, prioriteti se u devetom i desetom desetljeću života potpuno mijenjaju.
U dubokoj starosti, dugoročna prevencija kroničnih bolesti koje se razvijaju desetljećima ustupa mjesto puno hitnijim problemima: sprječavanju pothranjenosti, progresivnog gubitka mišićne mase (sarkopenije) i opće tjelesne slabosti koja vodi u nepokretnost. Kako objašnjava nutricionistica dr. Chloe Casey sa Sveučilišta Bournemouth, tijelo starijih osoba teže apsorbira nutrijente, a apetit često slabi.
U takvim okolnostima, hrana bogata visokokvalitetnim i lako probavljivim proteinima, vitaminom B12, željezom i cinkom, poput mesa, postaje iznimno važna za očuvanje mišića i koštane gustoće. Svaki zalogaj mora biti nutritivno bogat, a meso nudi gustoću hranjivih tvari koju je ponekad teško postići isključivo biljnom prehranom, pogotovo kod osoba smanjenog apetita.
Jedan od najvažnijih detalja studije, koji baca potpuno novo svjetlo na rezultate, jest da je negativna povezanost između bezmesne prehrane i dugovječnosti uočena gotovo isključivo kod sudionika koji su bili pothranjeni, odnosno imali indeks tjelesne mase (BMI) ispod 18,5. Kod starijih osoba zdrave tjelesne težine takva veza nije pronađena.
Pothranjenost je u starijoj dobi sama po sebi ogroman rizik za smrtnost, neovisno o vrsti prehrane. To se uklapa i u takozvani "paradoks pretilosti" kod starenja, gdje nešto viša tjelesna težina u kasnijoj životnoj dobi često pruža bolju zaštitu i veće šanse za preživljavanje nego mršavost.
Uravnoteženost je i dalje najvažnija
Istraživači nipošto ne zagovaraju prehranu temeljenu isključivo na mesu, niti daju zeleno svjetlo za neograničene količine slanine i prerađenih proizvoda. Dapače, ista studija otkrila je da je svakodnevna konzumacija povrća povezana s čak 84 posto većom vjerojatnošću doživljavanja stote godine.
Najdugovječniji sudionici imali su raznoliku i uravnoteženu prehranu. Nadalje, smanjena vjerojatnost dugovječnosti nije bila prisutna kod onih koji su u prehranu uključili ribu, jaja ili mliječne proizvode. Ti izvori životinjskih proteina i masti također osiguravaju ključne nutrijente za održavanje mišićne mase i sprječavanje krhkosti.
Dokazi su jasni: ono što je optimalno za vaše tijelo s 50 godina možda neće biti s 90. No, to ne znači da treba odbaciti sve dosadašnje spoznaje. Druge studije, poput one objavljene u časopisu Nutrients, koje su koristile genetske analize, ukazuju da konzumacija mesa, a posebno onog prerađenog, može ubrzati biološko starenje na staničnoj razini skraćivanjem telomera. Stoga, prehrambene smjernice treba prilagođavati životnoj dobi, a ključ uspješnog i zdravog starenja leži u održavanju adekvatnog unosa nutrijenata koji podržavaju mišiće, kosti i opću vitalnost u svakom desetljeću života.