Christopher Lee imao je 15 godina kad je pogođen metkom dok se vozio biciklom ispred svoga doma u Chicagu. Sada u dobi od 18 Lee je pogođen mecima u leđa, ruku i prsa i proveo je šest dana na operacijama u bolnici. Još uvijek ima metak u prsnom košu. I još nije prevladao to iskustvo. Ne igra košarku u parkovima, samo u dvoranama. Pomisao na vožnju javnim gradskim prometom uznemirava ga, a pozive na zabave odbija.
POGLEDAJTE VIDEO o našem mozgu i druženju sa drugima:
'Definitivno odbijam to. Ljudi se okupljaju u velikim brojevima na kućnim zabavama... Radije ostajem u kući i gledam televizijski program ili nešto drugo', kaže on.
Njegovo iskustvo izolacije nakon nasilnog iskustva nije neobično, prema dva istraživanja sveučilišta u Chicagu koja je vodila epidemiologinja dr. Elizabeth Tung. U studiji koja je proučavala društvenu izolaciju, usamljenost i izloženost nasilju odraslih ljudi u gradovima podaci su pokazali da vjerojatnost za usamljenost raste s rastom nasilnih iskustava u vlastitim zajednicama.
Najveći stupanj usamljenosti utvrđen je u skupinama ljudi koji su bili izloženi nasilju u zajednicama i koji su imali simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Spojeno s činjenicom da je usamljenost i sve veći zdravstveni problem čini se da nasilje koje vodi u usamljenost vodi i u veći mortalitet, kaže Tung.
Ona kaže kako je kroz razgovore s pacijentima počela doznavati da primjerice ne žele sudjelovati u grupama koje šetaju jer se boje šetnji vlastitom gradskom četvrti.
- Neki od mojih starijih pacijenata kažu da ne žele izlaziti kad se smrači što znači da imaju osjećaj da su nakon sumraka zatočeni u svojim domovima. Počela sam slušati o tome kako je nasilje otežalo da brinu o vlastitom zdravlju, izlaze i budu aktivni u svojim zajednicama - rekla je.
U drugoj studiji koju je vodila Tung pokazalo se da je stanje stalnog pojačanog opreza, među stanovnicima gradova pogođenih nasiljem u vlastitim zajednicama, u vezi s kroničnim bolestima poput povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, poremećaja pamćenja i tjeskobe.
Utvrđeno je da je kod osoba koje žive u najvećem strahu i oprezu od nasilja prosječno sistolički krvni tlak bio 9 mm žive viši. Takav je viši sistolički tlak prema drugim studijama povezan s 50-postotnim većim rizikom od srčanog ili moždanog udara, kaže Tung.
- Doista su nas zanimale vrijednosti krvnog tlaka kod onih koji žive stalno u stanju pojačanog opreza jer je poznata veza s porivom da se bori ili bježi iz opasnih situacija - kaže Tung.
Studijom je utvrđena još snažnija veza stanja stalnog pojačanog opreza i policijskog nasilja, više nego u slučaju drugih oblika nasilja u zajednicama. Tung kaže da život u zajednicama koje obiluju nasiljem i u kojima se stalno mora živjeti na oprezu odnosi godine života.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Health Affairs. Tung je kazala da se ti rezultati odnose na sve dobne skupine odraslih osoba.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: