Najveći stupanj usamljenosti utvrđen je u skupinama ljudi koji su bili izloženi nasilju u zajednicama i koji su imali simptome posttraumatskog stresnog poremećaja
JAKO SU USAMLJENI
Ljudi koji su bili izloženi nasilju žive izolirano, boje se izaći van
Christopher Lee imao je 15 godina kad je pogođen metkom dok se vozio biciklom ispred svoga doma u Chicagu. Sada u dobi od 18 Lee je pogođen mecima u leđa, ruku i prsa i proveo je šest dana na operacijama u bolnici. Još uvijek ima metak u prsnom košu. I još nije prevladao to iskustvo. Ne igra košarku u parkovima, samo u dvoranama. Pomisao na vožnju javnim gradskim prometom uznemirava ga, a pozive na zabave odbija.
POGLEDAJTE VIDEO o našem mozgu i druženju sa drugima:
Pokretanje videa...
00:36
'Definitivno odbijam to. Ljudi se okupljaju u velikim brojevima na kućnim zabavama... Radije ostajem u kući i gledam televizijski program ili nešto drugo', kaže on.
Njegovo iskustvo izolacije nakon nasilnog iskustva nije neobično, prema dva istraživanja sveučilišta u Chicagu koja je vodila epidemiologinja dr. Elizabeth Tung. U studiji koja je proučavala društvenu izolaciju, usamljenost i izloženost nasilju odraslih ljudi u gradovima podaci su pokazali da vjerojatnost za usamljenost raste s rastom nasilnih iskustava u vlastitim zajednicama.
Najveći stupanj usamljenosti utvrđen je u skupinama ljudi koji su bili izloženi nasilju u zajednicama i koji su imali simptome posttraumatskog stresnog poremećaja. Spojeno s činjenicom da je usamljenost i sve veći zdravstveni problem čini se da nasilje koje vodi u usamljenost vodi i u veći mortalitet, kaže Tung.
Ona kaže kako je kroz razgovore s pacijentima počela doznavati da primjerice ne žele sudjelovati u grupama koje šetaju jer se boje šetnji vlastitom gradskom četvrti.
- Neki od mojih starijih pacijenata kažu da ne žele izlaziti kad se smrači što znači da imaju osjećaj da su nakon sumraka zatočeni u svojim domovima. Počela sam slušati o tome kako je nasilje otežalo da brinu o vlastitom zdravlju, izlaze i budu aktivni u svojim zajednicama - rekla je.
U drugoj studiji koju je vodila Tung pokazalo se da je stanje stalnog pojačanog opreza, među stanovnicima gradova pogođenih nasiljem u vlastitim zajednicama, u vezi s kroničnim bolestima poput povišenog krvnog tlaka, kardiovaskularnih bolesti, poremećaja pamćenja i tjeskobe.
Utvrđeno je da je kod osoba koje žive u najvećem strahu i oprezu od nasilja prosječno sistolički krvni tlak bio 9 mm žive viši. Takav je viši sistolički tlak prema drugim studijama povezan s 50-postotnim većim rizikom od srčanog ili moždanog udara, kaže Tung.
- Doista su nas zanimale vrijednosti krvnog tlaka kod onih koji žive stalno u stanju pojačanog opreza jer je poznata veza s porivom da se bori ili bježi iz opasnih situacija - kaže Tung.
Studijom je utvrđena još snažnija veza stanja stalnog pojačanog opreza i policijskog nasilja, više nego u slučaju drugih oblika nasilja u zajednicama. Tung kaže da život u zajednicama koje obiluju nasiljem i u kojima se stalno mora živjeti na oprezu odnosi godine života.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Health Affairs. Tung je kazala da se ti rezultati odnose na sve dobne skupine odraslih osoba.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
16:11
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
