Državni inspektori su s polica uzeli 22 uzorka zapakiranog mljevenog mesa, a od toga sedam uzoraka nije zadovoljilo propisanu kvalitetu. To je meso u sebi imalo previše masti i kolagena. A višak masnoće i kolagena smanjuje kvalitetu mesa. Pokazali su to nedavno objavljeni rezultati analize za 2018. godinu Rezultati analize za ovu godinu još nisu objavljeni.
- Značajne razine mesa slabe kvalitete bogate su kolagenom, ali i udjelom masnog i nemasnog tkiva, no kvaliteta se još prepoznaje mirisom, okusom i bojom - pojasnili su nam iz Državnog inspektorata što to smanjuje kvalitetu mesa.
POGLEDAJTE VIDEO:
Podrijetlom iz Hrvatske
Direktor interesnog udruženja proizvođača mesa Croatiastočar, Branko Bobetić, otkrio je kako potrošač može prepoznati mljeveno meso lošije kvalitete.
- Što je ljepljivije meso, to je više kolagena u njemu jer su to ostaci tetiva, koje su vezivno tkivo. Ako je ambalaža napuhnuta, to znači da su se stvorili plinovi zbog razvijanja bakterija. To se obično dogodi kad je meso na previše toplome. Kad se kupuje meso, treba biti oprezan te ga nakon otvaranja pomirisati - rekao je Bobetić i dodao da bi meso trebalo čuvati na idealnoj temperaturi od 0 do 4 Celzijeva stupnja.
Obišli smo nekoliko velikih prodavaonica u Zagrebu kako bismo se uvjerili koje je podrijetlo mljevenog mesa na našim policama. Od osam uzoraka koje smo našli samo tri nisu bila podrijetlom iz Hrvatske nego iz EU ili Mađarske. Iz Državnog inspektorata objasnili su kako je mljeveno meso kvalitetnije ako je u njemu manje masnoća i kolagena, a to se može iščitati iz deklaracije. Dobro je ako je kolagena manje od 18 posto, a u našoj mininspekciji nismo našli meso koje bi imalo taj udio veći od 15 posto.
Dobro je i kad mljeveno meso ima udio masti manji od 30 posto, a mi smo našli meso na kojem je pisalo da ima masnoće čak manje od 20 posto. Doduše, potrošač ne zna kakvo je stvarno stanje takvog mesa sve dok se u laboratoriju ne ispita, a to su napravili inspektori, koji su lani utvrdili da je svaki treći uzorak koji su uzeli bio lošije kvalitete.
Ovisimo o uvoznoj hrani
A u lanjskoj inspekciji od 22 uzorka 14 ih je bilo iz Hrvatske, pet iz EU, a kod jednog nije bila istaknuta zemlja podrijetla, što nije dopušteno. Kazne za pronađene nepravilnosti su od 50.000 do 100.000 kuna za pravne osobe te od 5000 do 10.000 kuna za fizičke osobe. Bobetić je otkrio kako se ponekad na tržištu pojavi i meso koje je zamrznuto pa odmrznuto, no naglasio je kako je takvog mesa vrlo malo. To se meso može prepoznati po deklaraciji na kojoj piše da se ne smije ponovno smrzavati.
U Hrvatskoj se najviše troši svinjetina. Prosječan Hrvat svake je godine pojede od 43 do 45 kilograma. Peradi pojedemo 23, a junećeg i goveđeg mesa oko 11 kilograma. Ovčetine i kozletine pojedemo samo tri kilograma. Samo u rujnu ove godine uvezli smo hrane i živih životinja za gotovo 14 milijuna kuna, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Podaci o uvozu i izvozu:
- 106 tisuća tona svinjskog mesa je proizvedeno, uključujući svinjokolje, a uvezli smo još 96.000 tona. Izvezli smo 9000 tona mesa.
- 6 tisuća tona ovčjeg i kozjeg mesa proizveli smo lani. Uvezemo još 1600 tona.
- 75 tisuća tona peradi proizveli smo lani, a uvezli smo 22.000 tona. Izvezli smo oko 14.000 tona.
- 44 tisuće tona govedine proizveli smo u 2018. Uvezli smo još 22.000 tona, a izvezli samo 7500 tona govedine.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: