Modni brendovi kao su Gucci i Balenciaga imaju sve samo ne ekskluzivnu odjeću, no cijene su im posljednjih godina toliko napuhane da djeluje kao da se radi o nečemu uistinu posebnom. Pošto publika pokazuje sklonost brendovima, bez obzira na cijenu, tako i kompanije koriste tu unosnu, ekonomski vrlo isplativu modnu 'ideju'.
Dobar primjer je Gucci jakna koja košta 32.000 kuna, trenutno se nalazi u njihovom webshopu, a napravljena je od - trapera. Denim je i tema Balenciage - njihove rasturene traperice koštaju oko 17.000 kuna. Još je tu niz primjera, na sve strane. Dugi niz godina ta stavka oko materijala - a traper je zapravo pamuk - 'mučila' je svijet mode, kad su se kože luksuznih reptila švercale preko raznih granica, a onda bi osvanule na nekim torbicama i drugim modnim dodacima. Pa su cijene bile opravdano visoke.
POGLEDAJTE VIDEO:
No, to je sve manje prisutno, odnosno brendovi zabranjuju egzotične kože, pa i krzno, žele imati imidž kompanije koja se brine o svijetu, životinjama i okolišu. Pritom bi cijene vrlo rado ostavili iste, tako da sada imamo banalne traper jakne koje su realno - pamuk s imenom brenda - koje koštaju poput automobila. Prije su astronomske cijene imali satovi i dijamanti, sada to ima sve, od T-shirta do bižuterije. Ime je postalo sve. A mnogi se više ni ne pitaju što uopće kupuju - kad maknemo ime ostaje samo gola i otužna činjenica da skupo plaćaju stvar koja je bez imena dostupna i po nekoj mnogo nižoj cijeni. Više nije ni stvar u dizajnu, svaka čast izuzecima.
Naravno da se svi žale na poskupljenja, svijet mode ima probleme s opskrbnim lancima, baš kao i brojni drugi sektori. I kompanije poput Bottega Veneta, Louis Vuitton, Chanela, svi su u istim problemima, pa su iskoristili te razloge za podizanje cijena. Više su cijene struje, ali i pamuka te kašmira, a to su samo neki od primjera.
Prema analitičkoj i marketinškoj web stranici EDITED, globalne prosječne cijene luksuza su skočile u posljednje 4 godine. Očito je povećanje od 7% u odnosu na 2020. i povećanje od 25% u odnosu na 2019 godinu. Gornja ženska odjeća je najskuplja kategorija, s prosječnom cijenom od 30.000 kuna, čije su se cijene povećale za 20% u odnosu na 2019.
Cijene tenisica u muškim kolekcijama porasle su za 10% u usporedbi s 2019. godinom, a najskuplje ima Louis Vuitton. No, čak i bazični, obični komadi postali su mega skupi - prije četiri godine pamučna majica s Pradinim logom koštala je 5600, a danas je 7000 kuna.
Klasična majica s logotipom Balenciaga prodavala se za oko 4500, a danas je više od 5000 kuna. Ova povećanja cijena očita su i u svijetu statement torbica, koje obožavaju slavne dame, Influencerice i ostala svita željna luksuza. Na primjer, danas klasična torba nekog luksuznog brenda košta gotovo 20.000 kuna, što je oko 27 posto više u odnosu na 2019.
No unatoč inflaciji, glavni igrači u luksuznoj industriji optimistični su u pogledu rasprodaja 2022., što dokazuje da postoji grupa potrošača kojima povećanje cijena ne znači ništa. Činjenica je i da brendovi koji žele ignorirati popuste te dugoročno podići svoje cijene, moraju podići i kvalitetu robe, dati ljudima razlog da kupuju baš njihove stvari.
I dok su cijene u luksuznom sektoru ionako velike te su kupci spremni dati više novca za neku stvar, ova situacija neće biti tako dobrodošla u high-street brendovima. Naime, ako je stvar jeftina, nerijetko je tu i manja kvaliteta, stoga povećanje cijene ipak čini razliku.
Prema analizi tvrtke Lectra, poskupljenja u Europi za trgovce kao što su Zara, Uniqlo i Mango iznose 8 posto godišnje, piše nssmag.
Predvodnik grupe Inditex, Zara, povisila je cijene oko 11 posto, dosegnuvši prosječnu cijenu od 300 kuna. Stoga su poduzeli i neke korake - Zara i Massimo Dutti te kompanije poput njih sve više žele biti nalik na luksuzne dućane. Imaju dobro dizajnirane prostore, kolekcije su atraktivne, sve izgleda ljepše, žele se odvojiti od pojma 'brze mode'. A sve s idejom i opravdanjem da i cijene onda mogu biti više. Sada neki dućani kao da djeluju za klasu više, a u tome pomažu i interijeri, osvjetljenje te ono dobro iskustvo koje pritom imamo, a koje nam stalno spominju.
S druge strane su Shein i Primark te sve te niske cijene high-street mode, često i jedino ono što si masa ljudi može uopće priuštiti. Većinu ne zanima luksuz, on je ionako precijenjen te nije izvor životne sreće, a nije ni nužan.
Očito je da ovaj ekonomski model ne ide nikuda, jer bogatašima je svejedno je li cijena 70.000 ili 80.000 kuna. Dok je za pretpostaviti i da će niske cijene nekih high-street brendova ostati niske, radi dostupnosti i velike publike koju imaju te niske kvalitete proizvoda.
Nego bi se u problemu mogli naći brendovi koji su bili povoljni, a sada žele biti skuplji te se pozicionirati u višu ekonomsku klasu. To će moći ako podignu i kvalitetu te se rebrandiraju. No, ako ostave kvalitetu i dizajn isti te samo podignu cijene, ostat će bez ovih i onih kupaca.
POGLEDAJTE VIDEO: DRUGA EPIZODA EKSPERIMENTA S ANĐELKOM I RENEOM
AKO VEĆ NISTE, POGLEDAJTE I PRVU EPIZODU: