Poslovni model tvrtki poput Zare, H&M-a ili Sheina temelji se na brzom kopiranju dizajnerskih komada i njihovoj masovnoj, jeftinoj proizvodnji. Cilj je jasan: ponuditi potrošaču najnoviji krik mode dok je potražnja na vrhuncu. Iako se na prvu čini kao demokratizacija mode, posljedice su alarmantne. Tekstilna industrija danas je treći najveći zagađivač na svijetu, odgovorna za čak deset posto ukupnih godišnjih emisija ugljičnog dioksida, što je više od ukupnih emisija svih međunarodnih letova i pomorskog prometa zajedno. Uz to, proizvodi i 20 posto svih otpadnih voda.
POGLEDAJTE VIDEO: Gimnazijalac Karlo ima svoj brend odjeće: 'Ulagači se čude kad vide da imam 15 godina'
- Brza moda podrazumijeva sve ono loše u modnoj industriji, a veže se uz lošiju kvalitetu odjevnih proizvoda, izrabljivanje radnika te zagađenje okoliša - objašnjava profesorica na zagrebačkom Tekstilno-tehnološkom fakultetu Irena Šabarić.
Brojke su poražavajuće. Za proizvodnju jedne pamučne majice potrebno je oko 2.700 litara vode, što je količina koju jedna osoba popije u gotovo tri godine. U uzgoju pamuka masovno se koriste pesticidi koji zagađuju tlo i vodu. Sintetički materijali, poput poliestera koji dominira u trgovinama brze mode, otpuštaju mikroplastiku pri svakom pranju. Procjenjuje se da čak 35 posto mikroplastike u oceanima potječe upravo od odjeće. Problem je i golema količina otpada; proizvodnja odjeće u svijetu se udvostručila u posljednjih petnaest godina, dok se godišnje reciklira tek jedan posto. Povrh svega, tu je i ljudska cijena - industriju prate priče o iznimno niskim plaćama, nehumanim radnim uvjetima, pa čak i dječjem radu u tvornicama u zemljama u razvoju.
Više od etikete: Kako prepoznati istinski održiv brend?
U jeku rastuće svijesti potrošača, mnogi brendovi posežu za takozvanim "zelenim pranjem" (eng. greenwashing), marketinškom taktikom kojom se tvrtka lažno predstavlja kao ekološki osviještena. Lansiranje jedne "održive" kolekcije dok ostatak proizvodnje ostaje nepromijenjen klasičan je primjer. Stoga je ključno znati prepoznati brendove koji su uistinu posvećeni etičnosti.
Prvi korak je traženje transparentnosti. Istinski održiv brend neće skrivati informacije o svom lancu opskrbe. Na svojim bi stranicama trebali jasno navesti gdje se njihova odjeća proizvodi, idealno uključujući i podatke o tvornicama s kojima surađuju te certifikatima koji jamče sigurne radne uvjete. Oznake poput Fair Trade jamče da su radnici pravedno plaćeni, dok GOTS (Global Organic Textile Standard) certifikat osigurava ne samo ekološke, već i visoke društvene standarde u proizvodnji organskog tekstila. Također, važno je razmisliti o stvarnoj cijeni. Ako haljina košta petnaest eura, vrijedi se zapitati tko je platio pravu cijenu - potplaćeni radnik ili okoliš zatrovan kemikalijama.
Alternativa postoji: Od spore mode do kreativne prenamjene
Kao protuteža konzumerizmu brze mode, javlja se pokret "spore mode" (slow fashion) koji zagovara povratak kvaliteti, trajnosti i bezvremenskom dizajnu. Umjesto gomilanja jeftinih krpica koje ćemo odjenuti nekoliko puta, naglasak je na investiranju u kvalitetne komade koji će trajati godinama. Najodrživiji odjevni predmet je onaj koji već posjedujemo, a odmah nakon njega onaj kupljen iz druge ruke.
Kupnja u second hand i vintage trgovinama doživljava pravi procvat. Time se ne samo smanjuje potražnja za novom proizvodnjom, već se postojećim komadima produžuje životni vijek i sprječava njihovo gomilanje na odlagalištima. Uz to, jača i svijest o važnosti popravaka i prenamjene odjeće.
Hrvatska kreativna scena također nudi sjajne primjere održivosti. Brend ParamParam od starih svilenih kravata izrađuje unikatne ogrlice i modne dodatke, a od platna potrganih kišobrana izdržljive torbe za kupovinu. Brend Lunilou Izabel Kovačić fokusiran je na bezvremenske komade od organskog pamuka, osmišljene da se nasljeđuj
Mali koraci za veliku promjenu
Promjena kreće od pojedinca i ne mora biti drastična. Prvi i najvažniji korak je kupovati manje, ali pametnije i kvalitetnije. Prije kupnje, zapitajte se trebate li taj komad uistinu ili ga samo želite. Birajte prirodne i ekološke materijale poput organskog pamuka, lana ili konoplje. Vodite brigu o odjeći koju već imate - perite je na nižim temperaturama i izbjegavajte sušilicu kako biste smanjili potrošnju energije i produžili vijek trajanja tkanine. Donirajte, razmjenjujte s prijateljima ili prenamijenite staru odjeću. Svaki mali korak u smjeru osvještenijeg ormara doprinosi zdravijem planetu i pravednijoj modnoj industriji.