Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Zagrebom i drugim gradovima haraju sitne invazivne stjenice s platana i hrastova: padaju s drveća, ulaze u stanove i grizu ljude. Ujedi svrbe i otiču, a spas su mrežice, hladni oblozi i izbjegavanje češanja
Građane Zagreba i drugih hrvatskih gradova posljednjih tjedana uznemiruje najezda sitnih, bjelkastih insekata koji u velikom broju padaju s drveća, ulaze u stanove i, što je najneugodnije, grizu ljude. Njihovi ubodi izazivaju crvenilo, otekline i intenzivan svrbež, a ponašanje ovih došljaka sve više zabrinjava i stručnjake. Riječ je o dvjema invazivnim vrstama stjenica podrijetlom iz Sjeverne Amerike koje su u Europi pronašle idealne uvjete za širenje, bez prirodnih neprijatelja koji bi njihovu populaciju držali pod kontrolom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:01
U središtu ove pojave dvije su vrste iz porodice mrežastih stjenica (Tingidae), nazvane tako zbog specifičnog, čipkastog uzorka na krilima. Prva je platanina mrežasta stjenica (Corythucha ciliata), a druga hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata). Odrasle jedinke iznimno su malene, duge svega tri do četiri milimetra, mliječno bijele boje, što im omogućuje da ostanu neprimijećene dok se ne pojave u masovnom broju. Njihove ličinke (nimfe) su tamnije, gotovo crne i bodljikave.
Platanina stjenica u Europi je prvi put zabilježena 1964. godine u Padovi u Italiji, a u Zagreb je stigla već sredinom sedamdesetih godina. Hrastova stjenica je noviji "doseljenik"; u Europi je prvi put viđena 2000. godine, također u Italiji, dok je u Hrvatskoj njena prisutnost potvrđena 2013. godine. Pretpostavlja se da su obje vrste stigle nenamjerno, najvjerojatnije transportom biljnog materijala ili kao "slijepi putnici" na kamionima. Primarno se hrane sišući biljne sokove s donje strane listova svojih stabala domaćina - platane i hrasta.
Iako su primarno biljojedi, obje vrste sve češće napadaju ljude, osobito tijekom ljetnih mjeseci i velikih vrućina. Kada se njihova populacija prenamnoži, stjenice masovno padaju s lišća na prolaznike i nerijetko grizu. Za plataninu stjenicu (C. ciliata) postoji i znanstvena potvrda da je sposobna hraniti se ljudskom krvlju.
U studiji objavljenoj 2015. godine u medicinskom časopisu 'JAMA Dermatology', znanstvenici su zabilježili slučajeve dermatoze uzrokovane ugrizima te su promatrali kako se insektima trbuh puni krvlju. Kasnijom DNK analizom potvrđena je prisutnost ljudske krvi u njihovu probavnom sustavu. Istraživanja iz Rumunjske također sugeriraju da postaju agresivnije na visokim temperaturama. Iako za hrastovu stjenicu još nema tako čvrstih dokaza, zabilježeno je da i njezini ubodi izazivaju vrlo slične, neugodne kožne reakcije.
Ugriz mrežaste stjenice manifestira se kao crvena, uzdignuta kvržica na koži, slična ubodu komarca, ali često praćena znatno intenzivnijim i upornijim svrbežom. Na mjestu uboda može se javiti i oteklina. Svrbež je posljedica reakcije našeg imunosnog sustava na slinu insekta, pri čemu se oslobađa histamin koji uzrokuje upalu i iritaciju.
U slučaju uboda, najvažnije je ne češati zahvaćeno područje. Češanjem se oštećuje koža, pojačava upalna reakcija i stvara rizik od sekundarne bakterijske infekcije. Prva pomoć je jednostavna: mjesto uboda treba oprati sapunom i vodom, a zatim na njega staviti hladan oblog kako bi se smanjila oteklina i ublažio svrbež. U ljekarnama se mogu nabaviti kreme na bazi kortikosteroida koje učinkovito smiruju upalu, a kod jačih reakcija mogu pomoći i oralni antihistaminici.
Ključni razlog eksplozivnog širenja ovih stjenica u Europi leži u nedostatku prirodnih neprijatelja. U Sjevernoj Americi njihovu brojnost reguliraju razni grabežljivci i paraziti, kojih ovdje nema. Suzbijanje kemijskim sredstvima u urbanim sredinama je nepraktično, skupo i štetno za okoliš i druge organizme. Stoga se zaštita uglavnom svodi na prevenciju. Najučinkovitija mjera za sprječavanje ulaska stjenica u domove je postavljanje gustih mrežica na prozore i vrata. Ako ipak uđu, najlakše ih je ukloniti usisavačem. Ne preporučuje se gnječenje jer mogu ostaviti mrlje. Tijekom boravka na otvorenom, osobito ispod krošnji platana i hrastova, preporučuje se nošenje odjeće dugih rukava.
Šteta koju nanose drveću uglavnom je estetske prirode. Sišući sokove, uzrokuju pojavu sitnih, žutih točkica na gornjoj strani lišća. Kako se populacija stjenica povećava, te se točkice spajaju, a lišće postaje blijedo, brončane boje i prerano otpada. Na donjoj strani lista mogu se vidjeti odrasle jedinke, ličinke te sitne, crne točkice osušenog izmeta, što su karakteristični znakovi zaraze. Dugotrajna i višegodišnja zaraza, u kombinaciji s drugim stresorima poput suše, može oslabiti stablo i učiniti ga podložnijim drugim bolestima.
24sata © 2026
