To je to što me zanima!

Poljoprivredna gospodarstva uvode promjene za zaštitu od šokova u opskrbi hranom

Kombinirani sustav može povećati kruženje hranjivih tvari koje su tlu potrebne za rast usjeva. Također može pomoći u reguliranju kvalitete zraka i vode, spriječiti degradaciju zemljišta...
Vidi originalni članak

„Artikli u ovom odjeljku ograničeno su dostupni zbog problema dobavljača s proizvodnjom”, „Žao nam je, trenutačno nemamo artikl na zalihama” i „Rasprodano” natpisi su koji su postali općeprisutni jer su nedavni globalni preokreti razotkrili koliko je nesigurna naša opskrba hranom.

Pandemija bolesti COVID-19 dovela je do praznih polica u trgovinama jer su rute otpreme bile odsječene. Rat u Ukrajini utjecao je na opskrbu osnovnim žitaricama.

No, porast klimatskih promjena može uzrokovati još veće poremećaje. Istraživači kažu da je dio rješenja za ublažavanje tog rizika da poljoprivredna gospodarstva postanu raznolikija kroz neku kombinaciju uzgoja usjeva, stočne proizvodnje i šumarstva, što je potez koji bi također učinio poljoprivredu održivijom. 

POGLEDAJTE VIDEO o zdravoj hrani:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video

Za dr. Saru Burbi, asistenticu na Sveučilištu Coventry u Velikoj Britaniji do prosinca 2022., a sada nezavisnu istraživačicu, pandemija bolesti COVID-19 bila je poziv na uzbunu.

„Odjednom smo iz prve ruke iskusili što se događa kada lanci vrijednosti nisu otporni na šokove i što se događa kada globalizacija, sa svim svojim komplikacijama, više ne funkcionira”, rekla je. „Vidjeli smo kako visoko specijalizirani poljoprivredni sustavi ne uspijevaju kada se previše oslanjaju na vanjske izvore kojima nisu imali pristup.”

POGODNA ZA TRANSPLANTACIJU Rak jetre je tihi ubojica: Postoji nada za oboljele, a to je uzgoj zamjenske jetre u laboratoriju

Klimatske promjene, prema dr. Burbi, mogle bi uzrokovati čak i veće globalne šokove, u rasponu od rasprostranjenog propadanja usjeva do nižih prinosa ili štete od poplava. Održivija poljoprivreda ključna je kako bi se osiguralo da zalihe hrane mogu izdržati utjecaj klimatskih promjena i neočekivanih lokalnih, nacionalnih pa čak i globalnih kriza.

Korisne kombinacije

Tijekom svog mandata na Sveučilištu Coventry, dr. Burbi je koordinirala projekt AGROMIX kojega financira EU, a koji traje do kraja listopada 2024.

Kao dio projekta, poljoprivredna pilot-gospodarstva diljem Europe eksperimentiraju s kombiniranjem ratarske i stočarske proizvodnje na jednoj farmi (mješovita poljoprivreda) te s uparivanjem poljoprivrednih i šumarskih aktivnosti (agrošumarstvo). Ispaša peradi u voćnjacima primjer je mješovitog pristupa uzgoju. Rezultati otkrivaju zanimljive sinergije i obećavajuće učinke, uključujući poboljšanje zdravlja tla.

„Dugo se vremena smatralo da su šumarske i poljoprivredne aktivnosti suprotnosti, jer smo se zalagali za sve više i više specijalizirane upotrebe zemljišta”, kaže dr. Burbi. „To je dovelo do gubitka plodnog tla i naglog pada bioraznolikosti, zajedno s povećanom ovisnošću o vanjskim izvorima za kompenzaciju.” 

Kombinirani sustav može povećati kruženje hranjivih tvari koje su tlu potrebne za rast usjeva. Također može pomoći u reguliranju kvalitete zraka i vode, spriječiti degradaciju zemljišta, pa čak i osigurati biomasu i hranu za stoku na licu mjesta.

Jedno poljoprivredno gospodarstvo u Švicarskoj, na primjer, otkriva da mješoviti uzgoj pomaže u održavanju visoke kvalitete tla, dok specijalizirani uzgoj ima tendenciju iscrpljivanja tla.

Projekt AGROMIX upotrebljavat će 12 pilot lokacija i devet eksperimentalnih, raspoređenih u tri klimatske zone (Atlantik, kontinent i Mediteran), kako bi razvio preporuke za poljoprivrednike o kombiniranju produktivnosti s većom održivošću i otpornošću na klimatske promjene.

JELA S KUKCIMA Prva hrvatska farma kukaca ima pivo od cvrčka i brašno od crva. Donosimo vam i recepte

Iako se mješoviti uzgoj prakticira već dugo vremena, znanstvenici su tek nedavno počeli mjeriti biofizičke podatke na takvim lokacijama i pružati stvarne dokaze koji podržavaju pristupe koji funkcioniraju.

Projekt je otkrio da prisutnost drveća na pašnjacima ima mjerljive dobrobiti za zdravlje i dobrobit životinja, osobito pri ekstremnim vrućinama kada drveće stvara prijeko potrebni hlad.

Drveće i živice također mogu nadoknaditi emisije stakleničkih plinova koje potječu od izmeta stoke, povećati kapacitet sekvestracije ugljika u zemlji, pružiti utočište bioraznolikosti i pomoći u sprječavanju poplava.

Projekt želi blisko surađivati s poljoprivrednicima, uzimajući u obzir njihove potrebe i prioritete.

„Integracija znanja može osnažiti ključne aktere, u ovom slučaju poljoprivrednike, da prihvate prijelaz na održivu poljoprivredu”, kaže dr. Burbi.

Sljedeći korak bit će projektiranje poljoprivrednih sustava koji su potpuno energetski neovisni i, kao rezultat toga, još održiviji.

Usmjerenost na šume

Projekt MIXED na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, kojega financira EU, također je usmjeren na kombiniranje mješovitih poljoprivrednih sustava s agrošumarstvom kako bi poljoprivreda postala učinkovitijom i otpornijom.

„Ne radi se samo o ekonomskoj učinkovitosti, već i o ekološkoj i klimatskoj učinkovitosti”, rekao je prof. Tommy Dalgaard, koordinator projekta. „Poljoprivreda mora biti otporna na promjene, sve vrste promjena.”

Surađujući s oko 100 poljoprivrednika diljem Europe, projekt MIXED stvorio je mreže za proučavanje različitih načina na koje se mogu iskoristiti mješovita poljoprivreda i agrošumarstvo.

Jedan fokus je na iznimkama koje se mogu izvući iz tradicionalnih tehnika agrošumarstva koje se upotrebljavaju u dolini Tagus u Portugalu, u području poznatom kao Montado.

„Imaju te velike hrastove plutnjake koji su često stariji od 100 godina, a ispod njih pase stoka”, rekao je Dalgaard. „Zimi mogu preorati tlo i napraviti mala polja sa žitaricama kako bi mogli žeti zimski usjev, a onda u sušnoj sezoni stoka može biti tamo.”

Moguće je imati ova zelena, vegetirana područja zbog drevnih hrastova, koji stvaraju hladovinu i održavaju ciklus vode.

Bojazan je jedino da suša može ugroziti hrastove, pa istraživači iz projekta pokušavaju smisliti kako najbolje očuvati sustav kao i kako ga prilagoditi novim područjima.

Danska poljoprivredna gospodarstva u projektu zauzela su drugačiji pristup, gledajući na koji način poljoprivrednici mogu upotrijebiti šume niskog uzgojnog oblika za pad razine ugljika. Šume niskog uzgojnog oblika dobivaju se tehnikom rezidbe kojom se drveće reže do razine tla, uzrokujući da novi izdanci brzo rastu iz debla i tvore grm.

Oni se zatim obično žanju svakih 10 do 20 godina za gorivo iz biomase, a u međuvremenu također daju sklonište i hlad visokovrijednoj stoci u slobodnom uzgoju, kao što su krmače s prasadi. Rezanje grmlja radi stvaranja malča također pomaže u poboljšanju kvalitete tla i izbjegava spaljivanje, prema Dalgaardu.

Krajnji cilj projekta jest izgraditi europsku bazu podataka koja prikazuje primjere mješovite poljoprivrede i agrošumarstva, ističući njihove prednosti i dajući savjete o najboljim praksama. U osnovi, radi se o nadahnuću što većeg broja poljoprivrednika da usvoje metode mješovite poljoprivrede i agrošumarstva te da im se pruži podrška u tom procesu.

„Svima su nam potrebni primjeri iz stvarnog života”, kaže Dalgaard. „Sad već imamo neke konkretne primjere poljoprivrednika, poljoprivrednih krajolika i lanaca vrijednosti koji mogu prijaviti dobre rezultate jer su nešto učinili na drugačiji način.”

Autor  ETHAN BILBY

Više informacija

AGROMIX

MIXED

Istraživanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju koje financira EU

Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.

 

Idi na 24sata

Komentari 0

Komentiraj...
Vidi sve komentare