Budući da je jedini lijek za rak jetre često transplantacija, znanstvenici usavršavaju odabir pacijenata za ovu operaciju koja spašava život i uzgajaju zamjenske jetre u laboratoriju
POGODNA ZA TRANSPLANTACIJU
Rak jetre je tihi ubojica: Postoji nada za oboljele, a to je uzgoj zamjenske jetre u laboratoriju
Autor ANTHONY KING
Više žrtava raka jetre može preživjeti zahvaljujući bolničkom testu koji je provela portugalska start-up medicinska tvrtka. Test identificira pacijente za transplantaciju koji bi inače bili nepodobni.
Rak jetre je smrtonosan i često ostaje neotkriven dok ne uznapreduje jer dijagnoza zahtijeva bolničku opremu za snimanje. Ako je bolest uznapredovala, često je jedini lijek transplantacija jetre.
POGLEDAJTE VIDEO Donirao je mami jetru i tako joj spasio život:
Pokretanje videa...
01:50
Porast slučajeva
„Morate izvaditi jetru koja je bolesna i staviti novu jetru”, rekao je dr. Jose Pereira Leal, glavni izvršni direktor tvrtke Ophiomics Precision Medicine sa sjedištem u Lisabonu, Portugal, koja je razvila novi pregled koji je financirao EU.
Slučajevi raka jetre u Europi utrostručili su se od 1980. godine, navodi Ophiomics. U 2020. godini 87 000 Europljana imalo je dijagnozu ove bolesti, a 78 000 ih je umrlo od nje, prema Health Policy Watch.
Nadalje, postoji manjak donorskih organa, a pacijenti na listama čekanja za transplantaciju umiru. Budući da se često dijagnosticira prekasno za liječenje, bolest se naziva „tihim ubojicom”.
Liječnici se suočavaju s teškim odlukama o primateljima jetre, ocjenjujući rak pacijenta prema sustavu koji uglavnom gleda na veličinu i broj tumora.
No, ovaj pristup imam mana. Do 30 % pacijenata koji prime transplantaciju ostaju neizliječeni. Međutim, neki pacijenti za koje se smatra da ne ispunjavaju uvjete za transplantaciju jetre bolji su kandidati nego što se čini.
„Kriteriji su često manjkavi”, rekao je dr. Pereira Leal. „Ljudima se takvim kriterijima uskraćuje zahvat koji bi ih mogao izliječiti.”
Varljivi izgled
Usredotočenje na vanjski izgled tumora, a posebno na njegovu veličinu i broj, kako bi se odredila podobnost za liječenje može dovesti u zabludu.
„Netko može imati veliki tumor, koji je lijen i ne radi ništa”, rekao je dr. Pereira Leal. „Prema trenutačnim kriterijima, veličina tumora može isključiti transplantaciju koja bi zapravo mogla izliječiti pacijenta.”
Tri četvrtine slučajeva raka jetre u Europi jesu tipa koji se naziva „hepatocelularni karcinom”, a ako se kasno dijagnosticira, samo jedna od 10 žrtava preživi pet ili više godina.
Dr. Pereira Leal i njegovi kolege razvili su novi način predviđanja hoće li se kod oboljele osobe nakon transplantacije ponovno pojaviti rak jetre.
Njihov test tankom iglom uzima maleni komadić pacijentove jetre i promatra četiri ključna gena u tim stanicama. Algoritam temeljen na tim markerima, zajedno s kliničkim mjerilima, bio je bolji u predviđanju koji bi pacijenti imali najviše koristi od transplantacije.
Istraživači su ovo znanstveno otkriće uspješno pretvorili u komercijalni alat za predviđanje, dostupan bolnicama kao proizvod pod nazivom HepatoPredict.
Njegova stopa točnih predviđanja je 94 % u usporedbi sa 67 % do 80 % za druge sustave ocjenjivanja, prema dr. Pereiri Lealu.
„I ne samo to, povećali smo broj pacijenata koji mogu biti podobni za transplantaciju za 30 %”, rekao je.
Dva ili tri pacijenta već su dobila jetru zahvaljujući testu.
Jetra iz laboratorija
Alternativa transplantaciji donora za spašavanje života žrtava raka jetre je uzimanje nekih njihovih zdravih stanica i uzgoj novog organa u laboratoriju.
Istraživači koji sudjeluju u projektu, koji financira EU, pod nazivom ORGANTRANS uzgajaju stanice jetre iz matičnih stanica pacijenata, koje se printaju kao tkivo jetre.
Namijenjen pacijentima s kroničnom bolešću ili bolešću jetre u zadnjem stadiju, ovaj pristup nije nimalo jednostavan. Zahtijeva uzgoj i održavanje organoida na životu u laboratoriju.
„Organoidi su svojevrsni mini-organi koje stvarate od stanica pacijenta u laboratoriju i u početku se sastoje od matičnih stanica”, rekao je dr. Gilles Weder, koordinator projekta ORGANTRANS u organizaciji za tehnološka istraživanja CSEM sa sjedištem u Švicarskoj. „Imaju isti genetski sklop kao i pacijent.”
Posljedično, manja je vjerojatnost da će organoidi biti na meti imunološkog sustava pacijenta tj. reakcije koja može dovesti do odbacivanja organa.
Izazov izrade tkiva
Veliki je izazov izgraditi ovaj dio jetrenog tkiva u složeniju strukturu koja sadrži mrežu krvnih žila za isporuku hranjivih tvari i kisika stanicama.
Ključ za stvaranje takvih jetrenih tkiva, prema dr. Wederu, jest bioprinter koji sadrži uloške s organoidima i otopine s hidrogelovima.
„Nakon printanja, imate geliranje arhitekture kako bi se izbjeglo raspadanje tkiva i stvarno zadržao njegov 3D oblik”, rekao je.
Jedna igla printera isporučuje različite komponente na sterilnu površinu za proizvodnju jetrenog tkiva. Sve mora biti čisto i ne smije se dopustiti da bakterije kontaminiraju uzorak.
Istraživanje u konačnici ima za cilj uzgojiti živo tkivo u laboratoriju koje bi se stavilo u pacijente, bilo da nadopuni nezdravu jetru ili da je u potpunosti zamijeni.
Za sada su znanstvenici projekta isprintali male uzorke tkiva i održavali ih na životu nekoliko tjedana. Cilj je izraditi mini-jetre koje se mogu implantirati u miševe.
„Imamo jasan plan da to počnemo testirati od siječnja do lipnja”, rekao je dr. Weder.
10-godišnji horizont
Iako je tehnologija možda još 10 godina udaljena od upotrebe u bolnicama, znanstvenici je približavaju stvarnosti.
„Posjedovanje funkcionalnog tkiva u životinji nekoliko tjedana ili mjeseci zaista će otvoriti put za sljedeći korak, a to je kliničko testiranje na ljudima”, rekao je dr. Weder.
U Lisabonu, dr. Pereira Leal hvali financiranje koje je projekt HepatoPredict dobio od Europskog vijeća za inovacije, vodećeg EU programa za inovacije.
„Proizvod ne bi postojao da nije bilo bespovratnih sredstava koja su nam omogućila izlazak na tržište”, rekao je. „Privatni investitori rekli su da je ono što imamo zanimljivo, no bilo je to samo znanstveno otkriće i rizik je bio prevelik da bi uložli u posao.”
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija
Ako želite saznati više o projektima u ovom članku koji se financiraju iz programa EU-a, slijedite poveznice u nastavku.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
