Ako se otkrije na vrijeme, rak prostate dugoročno se može držati pod kontrolom neinvazivnim metodama, uz redovito praćenje pacijenta i individualno prilagođenu terapiju. Naime, dio pacijenata s rakom prostate danas je možda i nepotrebno izložen radikalnim metodama liječenja koje imaju posljedice, te mogu narušiti kvalitetu života oboljelih, no dio bolesnika nije dovoljno liječen i samim time postoji izloženost riziku napredovanja i daljnjeg razvoja bolesti. Zbog toga su rano otkrivanje bolesti i kvalitetna dijagnostika, koja liječnicima omogućava dobro grupiranje bolesnika ovisno o rizicima, te praćenje razvoja bolesti, izuzetno važni, jer liječnicima omogućavaju izbor individualno prilagođene terapije, istaknuli su stručnjaci na 6. znanstvenom sastanku posvećenom tumorima prostate, koji je u organizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog društva za urološku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora, održan prošloga tjedna.
Od 2004. godine, od kad se prati pobol oboljelih od raka prostate, u Hrvatskoj se godišnje bilježi između 1800 do 2200 novooboljelih, dok 800 do 1000 muškaraca umire od te bolesti. Prema podacima za 2012. godinu, to je bio drugi najčešće dijagnosticirani rak kod muškaraca i činio je oko 15 posto svih dijagnosticiranih karcinoma, dok projekcije za 2018. pokazuju da bi mogao postati prvi rak po učestalosti, te drugi po stopi mortaliteta u muškaraca. S ciljem da se trendovi promijene, i rak prostate će biti uvršten u Nacionalni program borbe protiv raka, kojim će se definirati mjere ranog detektiranja rizika i ranog otkrivanja raka prostate, pa do izbora raznih oblika liječenja - kazao je ministar zdravstva prof. dr. Milan Kujundžić. Na tom planu najvažnija je vijest da u KBC Zagreb uskoro stiže robotski sustav za operiranje raka prostate.
- Karcinomi prostate danas se u svijetu u 90 posto slučajeva operiraju robotskom tehnikom, tako da time postajemo dio svjetskih trendova. Prije šest mjeseci iz fondova EU osigurano je oko 15 milijuna kuna za prvi robot i prvi stručnjaci koji će raditi na njemu uskoro započinju s edukacijom, no otvoren je poziv i drugima. U KBC Zagreb osnivamo Nacionalni robotski centar, koji bi trebao početi raditi u proljeće 2019. godine i postati centar u okviru kojega će se educirati novi stručnjaci - kazao je ministar.
Predsjednik HAZU, akademik Zvonko Kusić, posebno je istaknuo važnost multidisciplinarnog pristupa u liječenju raka prostate, u kojem mjesto imaju stručnjaci različitog profila, od urologa, onkologa i radioterapeuta do patologa i stručnjaka nuklearne medicine, dok je predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Željko Kaštelan kazao da je u izradi nova baza podataka bolesnika od tumora prostate, koja će omogućiti standardiziranje dijagnostičkih i terapijskih tretmana.
- Naša je zadaća rano otkriti bolest, jer je tada moguće gotovo potpuno izlječenje bolesnika. Ako se bolest proširi i metastazira, efikasnost je puno manja - istaknuo je dr. Kaštelan, dodavši kako je u Centru za prostatu u KBC-u Zagreb praktički u jednom danu moguće obaviti svu potrebnu dijagnostiku i dobiti adekvatnu terapiju.
Uz ovaj, te centar u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, centri izvrsnosti u okviru kojih je osiguran multidisciplinaran pristup liječenju, postoje i u Splitu, Rijeci i Osijeku, čiji su stručnjaci na skupu predstavili iskustva u dijagnostici i liječenju.
I kod lokalno uznapredovalog raka operacija može imati smisla
Iako su otkriće prostata specifičnog antigena (PSA) i njegova šira primjena doveli do ranijeg otkrivanja karcinoma prostate, u nižem stadiju bolesti, i dalje značajan broj novih bolesnika ima uznapredovalu, odnosno metastatsku bolest. Procjene stručnjaka se razlikuju, no postoje i one koje ukazuju na to da je i do 30 posto novih karcinoma u lokalno uznapredovalom stadiju. Donedavno, u takvim se slučajevima nije savjetovala kirurška terapija, no proteklih nekoliko godina na temelju zasad ograničenih studija, stručnjaci pomalo dolaze do zaključka da se i kod lokalno uznapredovalog raka prostate, uz nove i moderne načine liječenja, ponekad može isplatiti i operacija, što i hrvatski stručnjaci sve češće uzimaju u obzir kod izbora liječenja pojedinih pacijenata.
Prvi korak - dijagnoza
Pritom je izuzetno važna dobra dijagnoza, odnosno ključno je napraviti dobru selekciju, odnosno grupiranje bolesnika s lokalno uznapredovalim rakom prostate ovisno o faktorima rizika. Naime, kod otprilike trećine, pa do gotovo polovice bolesnika s dijagnozom lokalno uznapredovalog raka prostate u patohistološkoj analizi nakon operacije ustanovi se da su imali bolest ograničenu na prostatu, pa se operativnim zahvatom smanjuje mogućnost širenja.
Aktivno praćenje dobro rješenje za veliku većinu pacijenata
Osim što je omogućilo ranije otkrivanje karcinoma prostate u nižim stadijima bolesti, uvođenje PSA dovelo je i do povećanja broja pretjerano dijagnosticiranih i pretjerano liječenih muškaraca, što ostavlja posljedice i na njihovu kvalitetu života.
Zbog toga je važno imati na umu da je u nižim stadijima bolesti najbolji odgovor na ove trendove aktivni nadzor bolesnika, odnosno praćenje razvoja bolesti na temelju niza službenih smjernica u liječenju, pri čemu je jedan od značajnijih koraka potvrdna biopsija otprilike 12 mjeseci nakon uključivanja bolesnika u aktivni nadzor. Njezina je zadaća isključiti rak višeg rizika, koji se možda propustilo dijagnosticirati kod inicijalne biopsije.
Nadzor koji traje
Rezultati PASS studije (Canary Prostate Acrive Surveillance Study) pokazali su oko 32 posto negativnih biopsija (bez tumora), te 43 posto pozitivnih bez reklasifikacije (tumor je jednak početnom nalazu), dok je 25 posto slučajeva rezultat biopsije bio tumor većeg rizika, kod kojega treba razmotriti primjenu novih terapija.
Rezultati aktivnog nadzora pokazuju odlično desetogodišnje i petnaestogodišnje specifično preživljavanje od 98,1 i 94,3 posto. Također, u petoj, desetoj i petnaestoj godini zabilježeno je 75,7 posto, 63,5 posto, odnosno 55 posto pacijenata koji su još u aktivnom nadzoru, bez da su imali indikaciju za terapijsku intervenciju.