Nema velike nauke, samo treba vremena i strpljenja. Prirodne boje dobivaju se jednostavno - namirnice se kuhaju u vodi kako bi otpustile pigment, zatim se procijede, doda se malo octa, a jaja se kuhaju ili ostave u toj tekućini da upiju boju. Rezultati su uvijek pomalo nepredvidivi, ali upravo to daje čar ovom procesu, govori nam Željko Ivković iz Svete Nedelje iz Studija 54, likovnog ateljea u kojemu je prirodno bojenje pisanica puno više od obične pripreme za blagdan - to je mali kreativni ritual.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ovakav način bojenja pisanica posebno je zanimljiv djeci jer spaja igru, učenje i kreativnost, ali i odraslima koji žele usporiti i vratiti se jednostavnijim, održivijim običajima. Uz malo mašte i prirodnih sastojaka, uskrsni stol može zablistati u potpuno novim i - potpuno prirodnim bojama.
Uskrs bez šarenih pisanica gotovo je nezamisliv, a sve više ljudi vraća se starim, prirodnim načinima bojenja jaja. Umjesto umjetnih boja, inspiraciju pronalazimo u kuhinji - u namirnicama koje svakodnevno koristimo, poput cikle, hibiskusa, kurkume, ljuski luka, borovnica ili peršina. Osim što su ekološke i sigurne, ove metode daju nježne, zemljane tonove koji svaku pisanicu čine jedinstvenom.
Cikla će dati prekrasne ružičaste nijanse, borovnice ljubičaste, hibiskus tamnocrvenu, ljubičasto zelje - plavu, kurkuma intenzivno žute, dok ljuske crvenog luka stvaraju tople smeđe-crvene tonove. Peršin i drugo zeleno bilje mogu poslužiti za dekoraciju - listić se prisloni uz jaje, omota gazom i kuha, ostavljajući prirodni uzorak.
No ove godine možete iskoristiti i neke nove biljke - kadifice koje daju žutu, hrastove šiške koje daju crnu, crni orah smeđu, crni grah plavu, odnosno ljubičastu, kao i kore nara koje daju narančastu, košenilu koja daje crvenu...
- Postupci prirodnog bojenja oduvijek su bili različiti, prilagođeni biljkama koje koristimo i u sezoni u kojoj bojimo. Svaka biljka kao takva ima svoju osobnost pa se svakoj moramo prilagoditi odvojeno. Ovi procesi rada jako su zanimljivi za proučavanje i izradu, pogotovo ako ćete ovih blagdana pisanice bojiti u društvu malih pomagača. Boje dobivene od prirodnih bojila uvijek su drugačije od onih kupovnih, a ovako smo ih mi pripremili - kaže Željko dodajući da ne morate putovati na drugi kraj svijeta kako biste nabavili neku boju, već sve materijale koje je koristio možete lako pronaći u internetskim trgovinama.
Bez obzira na odabir, postupak je jednostavan - namirnice se kuhaju, boja procijedi, doda se malo octa, a jaja se kuhaju ili ostave u tekućini da upiju pigment. Rezultat su jedinstvene, prirodno obojene pisanice koje svaku uskrsnu košaricu čine posebnijom. Uz to, Željko nam je svima poželio puno zabave s bojenjem.
- Primjerice, zlatošipka ili kadifice stvaraju nježne žute tonove - dovoljno ih je kuhati u vodi, procijediti, dodati ocat i u toj tekućini skuhati jaja. Hrastove šiške, bogate taninima, daju tamne, gotovo crne nijanse, osobito uz dodatak željeza, dok ljuske crnog ili pitomog oraha stvaraju tople smeđe tonove. Za neobične boje može poslužiti i crni grah, koji uz dodatak aluma daje ljubičaste nijanse, a kore nara pružaju prirodnu narančastu. Posebno intenzivnu crvenu boju daje košenila, tradicionalno prirodno bojilo koje se koristi stoljećima - objašnjava nam ovaj mladi kreativac koji u svojem ateljeu održava prirodne radionice bojenja, ne samo jaja, nego i pločica te ostalih tkanina, ali i vrtlarenja te sakupljanja biljaka u prirodi od kojih polaznike uči pripremati svoj prah i pigmente.
Jer nekad budemo ponosni na sebe ako nešto svladamo od početka do kraja, a ovakva “igrarija” savršen je poligon za to.
Bojenje pisanica prirodnim bojama
Željko kaže kako je pokušao u studiju obojiti jaja biljkama koje su se povijesno koristile za bojenje tkanina:
- Zlatošipka/kadifice - žuta
- Hrastove šiške - crna
- Crni orah/pitomi orah - smeđa
- Crni grah - Plava/ljubičasta
- Kore nara - narančasta
- Košenila - crvena
Biljke kojima možete prirodno bojiti jaja, a možda ih već imate u svojoj kuhinji:
- Kurkuma - žuta
- Cikla - roza
- Hibiskus - tamnocrvena
- Ljubičasto zelje - plava
- Ljuske crvenog luka - smeđe-crvena
Zlatošipka ili kadifice
Otprilike 50 g suhih cvjetova zlatošipke ili kadifica skuhali smo u 0,5 l vode 20-ak minuta na srednjoj vatri. Vrlo brzo voda se obojila u žuto, a nakon kuhanja procijedili smo boju kako bi uklonili biljnu masu. U vodu smo zatim dodali žlicu alkoholnog octa i bijela svježa jaja koja smo kuhali desetak minuta, te ih zatim ostavili da u boji odstoje pola sata.
Crni orah ili pitomi orah
Ako ste ikada radili liker od oraha sigurno ste primijetili da je sirovi orah pobojao sve oko sebe u zelenkastu smeđu boju. To je zbog toga jer je on pun tanina koji su snažna bojila. Za smeđe pisanice odlučili smo koristiti ljuske crnog oraha koje smo kuhali na isti način kao i zlatošipku.
Crni grah
Tko bi pomislio da grah može bojati u plavu ili ljubičastu? Ljubičaste pigmente aktivirali smo s dodatkom aluma koji mutnu crvenkastu boju pretvori u ljubičastu. Ovu boju dobili smo namakanjem suhog crnog graha u hladnoj vodi preko noći, zatim smo vodu ocijedili i dodali jušnu žlicu octa i malu žlicu aluma. Kuhana jaja smo potopili u boju i ostavili da odstoje sat vremena. Najbolja stvar kod ove boje je što smo od grah kasnije skuhali za ručak!
Košinela
Ovaj mali insekt porijeklom iz Južne Amerike koristi se za bojanje već tisućljećima. Boja poznata kao karmin crvena dobiva se usitnjavanjem ovih malih insekata koji daju duboku crvenu boju. Malu žlicu košinele smo usitnili u mužaru te dodali u 0,3 litre vode. Svježa jaja smo kuhali desetak minuta u boji te ih uklonili s vatre i ostavili 30-ak minuta da se pobojaju.
Kore nara
Još jedna namirnica kojom smo bojali je i nar. Koru nara koju bi inače bacili kuhali smo u 0,5 l vode 20-ak minuta. Kore smo uklonili pa u boju dodali jednu žlicu octa. Svježa jaja smo kuhali u boji desetak minuta te ih ostavili 30-ak minuta u boji.
Hrastove šiške
Kroz povijest hrastove šiške su se koristile za izradu tinte za pisanje jer su bogate taninima koji su snažni tamni pigmenti. Naknadno bi se u tintu dodavalo i željezo jer ono pretvori smeđe tonove u crne. Odlučili smo primijeniti postupak izrade tinte i na pisanice, te smo ove tamne pisanice obojili tako da smo u 0,5 l vode dodali 50 g usitnjenih hrastovih šiški te smo ih na slaboj vatri kuhali 30-ak minuta. Zatim smo procijedili biljnu masu i u boju dodali jedno zrnce željezovog sulfata koje je boju pocrnilo. Dodali smo i jušnu žlicu alkoholnog octa te smo u vruću boju potopili već kuhana jaja. Pisanice su tako stajale 30-ak minuta.