Stalno oko nečeg brinete: hoćete li stići pripremiti sve za obiteljsko druženje, kakva će biti nova godina, što bi vam sve moglo stati na put u ostvarenju nekih ciljeva, možda čak i o tome tko će pobijediti na parlamentarnim izborima i kakve će to promjene donijeti u vaš život... E, pa vrijeme je da vas utješimo: Naš je mozak stvoren za to da stalno predviđa buduće situacije i procjenjuje što bi se moglo pojaviti kao problem, što znači da je normalno to što vam se događa.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Zabrinuti se treba jedino ako brige izazivaju napetost, dovode do toga da noću ne spavamo, ako se ne možemo koncentrirati na svakodnevne zadatke, ili možda primjećujemo i neke gore simptome, kaže prof. dr. James Carmody profesor medicine na medicinskom Sveučilištu u američkoj državi Massachusetts. Dodaje kako postoji niz metoda koje pomažu u tome da umirimo naš mozak u takvoj situaciji, pri čemu neke od njih doista možemo primjenjivati svakodnevno.
- Studije pokazuju da se kod ljudi koji mogu usmjeriti pažnju na ono što rade, a ne na ono čime se bavi njihov um bilježi viši stupanj iskazane sreće. Razlog može biti u aktivnosti povezanih moždanih regija, kao što je mreža koja se aktivira u pozadini svijesti i predviđa neke kombinacije budućih događaja, koja se aktivira kada naša pažnja nije zaokupljena nekim konkretnim poslom.
Ljudski mozak razvijen je da se te aktivnosti pokreću automatski, jer je nekada trebalo planirati kako ćemo preživjeti razdoblje oskudice ili drugih prijetnji, kako bi se osigurao opstanak, pojašnjava dr. Carmody. No, kada te slike i pretpostavke preuzimaju naše misli, može se razviti anksioznost.
Ovakvo zadano razmišljanje 'unaprijed' dio je evolucijske povijesti i zapravo je logično, jer predstavlja svojevrstan pokušaj da zaštitimo sebe, svoju obitelj ili prijatelje, odnosno ljude koje volimo, od nekih događaja u budućnosti koji nas mogu ugroziti.
No, ponekad prelazi u napetost, koju ne znamo kontrolirati, pa posežemo za grickalicama, alkoholom, lijekovima ili drogama. Brojne studije pokazuju, međutim, da takav razvoj situacije možemo kao i razvoj anksioznosti možemo spriječiti
Podizanjem svijesti o fokusiranjem pažnje na sadašnji trenutak, te da već nakon samo nekoliko tjedana treninga možemo doći do toga da smanjimo automatske reakcije mozga i pojačamo neuronske veze koje omogućavaju pozornu samoregulaciju.
Jedan od načina da se fokusirate na sadašnjost povezan je s vježbom disanja, odnosno fokusiranjem na brojanje kod udaha i izdaha. Kako je planiranje vrlo snažno uprogramirano u naš mozak, moguće je da već nakon nekoliko trenutaka primijetite da ste se okrenuli sanjarenju. To nije problem, sama činjenica da ste to osvijestili i da se možete početi koncentrirati ispočetka je prvi korak u tome da to pobijedite.
Većina tehnika za opuštanje, kao što su joga, taj chi i neke slične metode, koriste sličan princip za opuštanje, jer usmjeravaju misli na osjetne senzacije povezane s nizom pokreta. Nasuprot tome, vizualizacija, molitva ili kognitivna terapija, koriste se uvjerljivim slikama koje se suprotstavljaju uznemirenosti.
U oba slučaja, dolazi do ublažavanja osjećaja uzbuđenosti, a time i tome da se hormoni povezani sa stresom 'rasipaju', te omoguće mozgu da obnovi zalihu hormona sreće, poput serotonina i dopamina, kaže dr. Carmody u znanstvenom članku koji je prenio Business Insider.