Vježba “osam sekundi” može vam pomoći trebate li nešto važno zapamtiti. Možda vam se tih osam sekundi u nekom trenutku učini kao cijela vječnost, no istraživanja su pokazala da je barem osam sekundi potrebno kako bi dio informacija iz kratkotrajnog pamćenja prešao u dugoročno pamćenje.
U memoriranju vam može pomoći i dulji boravak u manjem prostoru. Više je vjerojatno da ćete nešto zaboraviti ako živite u stanu ili kući s više prostorija nego u garsonijeri. Vjerojatno ste se već našli u situaciji da uđete u sobu i u istom trenutku zaboravite po što ste krenuli.
Znanstvenici to objašnjavaju činjenicom da ste jednostavno - “prošli kroz vrata” jer ulaskom u novi prostor kao da iznova “pokrećete” svoje pamćenje. A ako imate problema s pamćenjem na poslu, nabavite antistresnu lopticu. Stiskanje može značajno poboljšati sposobnost prisjećanja.
Ako ste dešnjak, stišćite lopticu desnom rukom pa pokušajte zapamtiti informacije, a onda kad je potrebno da ih se prisjetite, stisnite lijevom rukom. Proces je, naravno, obrnut za ljevaka. Najbolji rezultat postići ćete ako lopticu stišćete više od 45 sekundi.
I tjelesna aktivnost povećava budnost i poboljšava opskrbu mozga kisikom, a može čak i povećati rast stanica u dijelovima vašeg mozga zaduženima za pamćenje. Novi se zadaci usvajaju brže, a tijekom vježbanja otpustit će se mnoge kemikalije koje pomažu u poboljšanju kognitivnih funkcija. Odmah nakon lagane vježbe žene su u stanju prisjetiti se stvari bolje nego prije vježbe.
Još jedno istraživanje pokazalo je da žene koje održavaju formu tijekom šest mjeseci značajno poboljšavaju i govornu i prostornu memoriju. San je također izrazito važan jer procesi kroz koje mozak prolazi dok spavate zapravo pomažu da zapamtite informacije i brže i preciznije ih se prisjetite sljedeći dan.
Znajte da je vaš mozak “bombardiran” podražajima kad ste budni. U vrijeme sna mozak se rješava nepotrebnih informacija i memorira samo važne stvari te ih prenosi u dugoročno pamćenje. Ako ostanete budni cijelu noć, vaš mozak jednostavno neće proći kroz taj proces.
Jedan od najčudnijih i najučinkovitijih načina da zapamtite nešto jest da neki informaciju povežete s vizualnom slikom. Tako ćete se u najkraćem roku sjetiti velikog broja informacija. Znanstvenici kažu i da biste trebali ostati hidrirani jer, kad tijelu manjka vode, česte su glavobolje i zbog toga se možete osjećati umorno.
Dehidracija dovodi do zbunjenosti, pa se preporučuje piti preporučene dvije litre tekućine na dan. Možete piti i šalicu crnog čaja. Kofein će stimulirati mentalnu obradu podataka i podići raspoloženje jer će blokirati utjecaj neurotransmitera adenozina na receptore, čime se povećava podražljivost u mozgu.
- Čudni fontovi Znanstvenici tvrde da je jedan od najboljih načina sjetiti se nečega što ste pročitali - ako je pisano u “čudnom” fontu. Kad je nešto nepoznato i teško pročitati, prisiljeni ste koncentrirati se više, pa pamtite lakše.
- Žvakaća guma Ako trebate zapamtiti važnu informaciju za pola sata, pokušajte žvakati žvakaću gumu. Vizualni i slušni zadaci pamte se bolje dok žvačete žvakaću gumu. Žvakanje ljude čini više fokusiranima.
- Zapisivanje Danas ljudi sve više stvari zapisuju na mobitel. No ako se želite prisjetiti nečega, zapišite rukom na papir. Nije bitno ako nikad to ne pročitate jer će vam čin pisanja omogućiti da se podsjetite.
- Glazba Slušanje glazbe prije nego što čitate nešto što morate zapamtiti natjerat će vas da se prisjetite brže. No kad počnete učiti, izvadite slušalice iz ušiju jer buka, pa čak i glazba, odvlače pozornost.
- Crtkanje Sjedite li na dosadnom predavanju ili sastanku, crtkajte. Ljudi koji su šarali dok su slušali dosadne glasovne poruke prisjetili su se 29 posto više sadržaja od onih koji su mirno sjedili i slušali.
Borovnice i mljeveni lan dodajte u smoothie, jogurt i kašu od žitarica
Borovnice mogu poboljšati učenje i pamćenje zbog visoke razine flavonoida, posebno antocijanina, koji štiti od oksidativnog stresa, tj. štetnog djelovanja slobodnih radikala. Lanene sjemenke sadrže ALA (alfa-linolensku kiselinu), zdravu masnoću koja poboljšava funkciju moždane kore, područje mozga povezano s motoričkim vještinama i prostornom svijesti.
Skuša, haringa i tuna imaju najviše DHA
Hrana bogata visokim razinama omega-3 masnih kiselina, posebno dokosaheksaenoičnom kiselinom (DHAs), poput ribe, zbog visokovrijednih prehrambenih masnoća presudnih za zdravlje mozga, ne bi se smjela preskakati. Skuša, haringa, losos i tuna imaju najvišu razinu omega-3 masnih kiselina i donose najveću količinu DHA u prehrani.
- Razine DHA se smanjuju u mozgu s godinama, a niže su razine povezane s padom memorije. DHA doprinosi normalnom funkcioniranju mozga - objašnjava nutricionistica Shona Wilkinson.
Kad nema sunca, dodatno uzmite vitamin D
Osim što je vitamin D dobar za naše raspoloženje, dobar je za naš mozak. Receptori vitamina D pronađeni su u hipokampusu i malome mozgu, a upravo su ta područja uključena u formiranje novih uspomena i svakodnevnu obradu informacija. U zimi uzimajte dodatke vitamina D3 s najmanje 1000 IU.
Mediteranska prehrana je zdrava za mozak
Uz mediteransku prehranu sporije se kognitivno propada. Istraživanja su pokazala da ono što jedete utječe na zdravlje mozga, kaže neurologinja Vida Demarin te preporučuje konzumiranje više voća, povrća, maslinova ulja i plave ribe.