U digitalnom svijetu sam mnogo puta prekršila pravila lijepog ponašanja, piše Victoria Turk za New York Times pojašnjavajući kako je uvijek bila prva kad je trebalo odgovoriti na grupni mail kako bi pokazala svoju predanost, no priznaje da je zapravo bila pomalo gnjavatorica.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na društvenim medijima je objavljivala selfije iz različitih kuteva, sa napućenim usnicama. No ističe kako se napredovanjem digitalne ere sve više osvještava potreba lijepog ponašanja u digitalnom svijetu.
- Ljude prosuđujemo prema njihovom ponašanju u stvarnom životu, a primjećujemo i nečije manire u digitalnoj sferi. Studije su pokazale koliko čovjeku treba za stvaranje prvog dojma, pa tako neke sugeriraju kako je dovoljno tek nekoliko sekunda, nastavila je Turk. Rupert Wesson je autoritet na području bontona, a on kaže kako je za prvi dojam dovoljno sedam sekundi te da isto pravilo vrijedi i za susrete na internetu.
- Nesumnjivo prosuđujemo druge u digitalnom kontekstu. Ako je jedini medij po kojem to možemo učiniti riječ koju vidimo na ekranu, i dalje stvaramo prosudbe, kaže on. Bliski prijatelji i obitelj neće se naljutiti zbog nepristojne objave na Facebooku ili neodgovorene poruke, no nepristojnost u digitalnom svijetu može rezultirati propuštenim prilikama i negativnim ishodima, bez obzira je li riječ o romantičnom interesu na Tinderu ili loše sročenom e-mailu zbog kojeg će vas potencijalni poslodavac preskočiti. Iako se poslodavci prave da ne primjećuju takve stvari, Wesson uvjerava kako to nije točno.
- Kad imate više od 200 kandidata za posao, birate onog čiji je ton najsličniji vašem ili onog za koga podsvjesno mislite da će se dobro uklopiti u vašu organizaciju, kazao je. U tom smislu, digitalni bonton je važan dio modernih kvaliteta koje opisujemo kao komunikacijske vještine koje su važne za radno mjesto, ali i za osobni život. Za razliku od drugih, sličnih vještina, digitalna etiketa je prilično teška. Postoji očekivanje da svi jednostavno znaju pravila. Dodatno, nema stvarnog konsenzusa oko toga što zapravo čini lijepe manire, a čak i kad bi postojao, stalno bi se mijenjao kako se mijenjaju i napreduju tehnologije. Čudo je da smo uopće pronašli način za digitalnu komunikaciju, pa ako vam se sve čini previše, evo nekoliko smjernica koje bi vam mogle pomoći:
1. Naučite jezik
Digitalne komunikacije se najčešće baziraju na kratkim porukama, što znači da lijepo ponašanje ponekad ovisi samo o vašoj pismenosti ili vještini izražavanja. Sadržaj poruke i ton ovise o nijansama, pa je ponekad tanka linija između pošalice i smrtne uvrede. No postoje načini kako dobro interpretirati svoje misli. To uključuje nove formate poput emojija, ali i pojedinih jezičnih alata. Lingvistica Gretchen McCulloch tvrdi da je važna uporaba točaka i zareza kako bi istaknula ton poruke, čak i više nego gramatička točnost.
- Sve što nije nužno ima potencijal dodati značenje, kazala je. Također, ne morate koristiti točku. U digitalnom svijetu poruka točka ne označava kraj poruke, nego činjenica da ste poruku poslali. Ako ipak stavite točku na kraju izjave, to bi se moglo shvatiti kao pasivna agresija jer označava završetak komunikacije.
- Točka na kraju rečenice obično signalizira sniženje intonacije ako se koristi u ispravnom kontekstu. Primjerice, "Ovo je užasno.". U toj rečenici točka osnažuje poruku. No kad je iskoristite nakon pozitivne poruke, primjerice "Ovo je odlično.", ton glasa može izazvati osjećaj kao da ste sarkastični, kaže ona. Kako nešto tako jednostavno kao točka može imati dijametralno suprotne poruke, i kako onda znati da ste dobro komunicirali? McCulloch sugerira da se ne ustručavate ponuditi ili zatražiti pojašnjenje kad je to potrebno. Recimo, ako niste sigurni je li netko shvatio da se samo šalite, možete na kraju dodati riječ "Šala!".
- Čini se malo nespretnim, ali mislim da je bolje tako nego da hodate kroz život razmišljajući je li se tko naljutio na vas - zaključila je.
2. Provjerite kontekst
Kao i u pravom životu, na digitalnim platformama mnogo toga ovisi o kontekstu. ne biste istim tonom poslali e-mail svom šefu kao što ga šaljete prijatelju. Treba znati odabrati razinu formalnosti za prigodu te se prilagoditi ovisno o kulturi i pozadini čovjeka s kojim razgovarate kao i mediju preko kojeg razgovarate.
- Etiketa pomaže u životu, no najuspješniji su oni ljudi koji su imali najveću paletu ponašanja, kaže Wesson. Kaže kako je najbolje uvijek započeti s najvećom razinom formalnosti, a zatim je spuštati ovisno o situaciji. S visine promatrajte što rade drugi, a onda prilagodite svoje ponašanje.
- Isto se odvija i na poslovnom ručku ili u državi u kojoj nikad niste bili. Otvorite oči i uši. Ako je riječ o e-mailu, uvijek krenite s formalnim nazivom čovjeka kojem se obraćate. Dakle, "Dragi gospodine Horvat", no ako razgovor krene u intimnijem tonu, prebacite se na "Bok Marko!". Princip ljubaznosti u razgovoru je jednostavan, a znači da je pristojnije ono za što vam treba više napora, kazala je McCulloch. Umjesto da nekome kažete "Zatvori prozor", možete to izreći i ovako: "Možeš li, molim te, zatvoriti ovaj prozor?". Značenje je isto, no druga varijanta ukazuje na dodatni napor u nastojanju da budete obzirniji prema sugovorniku. Naravno, postoje i situacije u kojima najpristojnije rješenje nije najbolje. Ako ste u bliskom odnosu s nekim, prebacivanje na formalni govor može značiti da se pokušavate distancirati. Kompleksne rečenice sa savršenom gramatičkom točnošću u chat grupama će prije razbjesniti prijatelje nego pomoći.
3. Ne zaboravite na ljudskost
Postoji više pravila u specifičnoj digitalnoj etiketi: u grupnim poslovnim mailovima izbjegavajte "reply all" opciju, prije nego šaljete nečiju fotografiju zatražite pristanak, nikad ne ostavljajte govornu poštu jer pisana poruka pokazuje vaš respekt prema tuđem vremenu. No općenito, vrlo je teško odrediti formalna pravila.
- To je kao da žele pokušavate pribiti na zid. Miče se i razvija, tvrdi Wesson. Tako se mijenjaju i pravila lijepog ponašanja na svim platformama kao i postavljanje novih standarda. Svi su prigrlili smartphone, a to je posve promijenilo vaša očekivanja oko e-mailova. Čim smo dobili mogućnost provjeravati ih u sekundi, očekuje se da će ljudi na njih brže odgovarati. Možda je i to sad već prošlost, budući da sve više ljudi razmišlja o isključivanju mobitela na nekoliko sati kako bi imali vremena za sebe ili obitelj. Čak i kad se tehnologije ne mijenjaju, društvene i kulturološke norme mogu se drastično promijeniti.
- Da budem iskrena prema sebi iz prošlosti, sve što sam radila je bilo očekivano i prihvaćeno, pa i to da ubacite čitav album fotografija na Facebook i tagirate sve na tim fotkama. Rast Instagrama je zasjenio tu praksu, izmijenio je online dijeljenje fotografija, a i ljudi su postali svjesniji problema sigurnosti. Mijenja se i jezik, pa kad sam ja Milenijalka u razgovoru rekla LOL, kolega iz Z generacije doslovno je umro od smijeha, nastavlja Turk. U svemu tome najvažnije je ostati čovjek, te imati na umu misao vodilju svih principa lijepog ponašanja: brigu i skrb za druge. Kad jedanput naučite osnove, trebate samo biti fleksibilni.
- Mislim da opasnost leži u pretjeranom kodiranju. Tada ste u riziku da postanete previše uštogljeni i možda čak nehumani, zaključio je Wesson.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: