Vjernici se rjeđe osjećaju bolesnima i rjeđe se razbolijevaju. Ateisti bitno manje vjeruju da su dobrog zdravlja u odnosu na vjernike. Nevjernici su dvaput češće pušači od praktičnih vjernika, što dodatno doprinosi lošijoj zdravstvenoj slici, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE VIDEO:
Svaki peti ateist je pušač, u usporedbi sa svakim desetim kršćaninom ili muslimanom, stoji u istraživanju Ureda za nacionalnu statistiku u Velikoj Britaniji. Kažu i kako nevjernici češće konzumiraju alkohol od vjernika, osobito u Islamu koji ga brani te kod Sikha i Hindusa kod kojih se ne preporučuje.
Nije samo fizičko zdravlje ono u kojem su vjernici boljeg stanja. Dapače, nevjernici su psihički u lošijem stanju od kršćana, muslimana, Hindusa i Sikha. U istraživanju je sudjelovalo više od 100.000 ljudi u Walesu i Engleskoj. Istraživanje navodi kako je 68 posto kršćana, 77 posto Židova, 72 posto Hindusa, 69 posto Sikha i 66 posto muslimana ustvrdilo da su zadovoljni svojim zdravljem.
- Značajno manji postotak nevjernika, 64 posto, procjenjuju da su zadovoljni svoji zdravljem u odnosu na one koji se identificiraju kao kršćani, Hindusi, Židovi i ostali - stoji u obrazloženju istraživanja.
Kad je riječ o psihičkom zdravlju kršćani, muslimani, Hindusi i Sikhi su imali rezultat 49 posto, dok su nevjernici imali 48 posto. Istraživanje dodatno navodi kako je 18 posto nevjernika izjavilo da su pušači. Među vjernicima puši 11 posto kršćana i muslimana, pet posto Hindusa, četiri posto Židova i dva posto Sikha.
Ured za statistiku koristio se podacima o vjerničkoj strukturi iz popisa stanovništva 2011. godine, a službeno je oko 60 posto populacije Engleske i Walesa kršćansko. Islam je druga najveća religija i muslimani čine oko pet posto populacije, no noviji podaci govore u prilog tome da je broj muslimana porastao od 2016. godine sa 2,7 milijuna ljudi na 3,14 milijuna. Drugim riječima, u Engleskoj i Walesu živi 44.000 muslimana više nego prije četiri godine.
U SAD-u su radili analizu osmrtnica 2018. godine i ustanovili su da ljudi koji idu u crkvu u prosjeku žive četiri godine dulje od ateista. U drugoj studiji su promatrali 1096 osmrtnice objavljene u novinama iz 42 velika grada diljem SAD-a u razdoblju od kolovoza 2010. godine do kolovoza 2011. godine.
Psihologinja iz Ohija koja je vodila istraživanje sigurna je da postoji veza između tih činjenica. Smatra, naime, da su vjernici više angažirani oko volonterskog rada i time društveno aktivniji što se smatra važnim za dugovječnost. Ipak, čini se da samo druženje ima vrlo malo utjecaja te da može produljiti život najviše za godinu dana, dok ističu da su i drugi faktori života u vjeri doprinijeli dugom životu, poput smanjenog unosa alkohola.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: