Iza ovih savjeta stoje ljudi koji su cijeli život proveli u vrtovima, rasadnicima, povijesnim parkovima i privatnim kolekcijama biljaka. Riječ je o stručnjacima čija se znanja nisu oblikovala preko noći, već su se prenosila s generacije na generaciju, usavršavala desetljećima i potvrđivala u praksi, sezona za sezonom. Njihovi trikovi nisu teorija, već iskustvo i provjereni postupci koji su preživjeli promjene trendova te ostali jednako vrijedni danas kao i prije pedeset godina.
Tom Hart Dyke, dvadeseta generacija obitelji koja živi u dvorcu Lullingstone u Kentu i autor slavnog Svjetskog vrta, prisjeća se savjeta svoje bake.
- Moja je baka uvijek pisala oznake biljaka običnom grafitnom olovkom jer se ona ne briše i ne blijedi poput kemijske. Također se zaklinjala u talog od kave kao sredstvo za tjeranje puževa i golaća. Ako uzgajate kamelije ili druge biljke koje vole kiselo tlo u posudama, iskorištene vrećice čaja mogu biti pravo osvježenje. Otvorite vrećice i pospite listiće po površini zemlje – taninska kiselina djeluje kao prirodni tonik - rekla je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Alan Titchmarsh, poznati televizijski voditelj i dugogodišnji promicatelj vrtlarstva savjetuje da interes u vrtu treba graditi cijele godine: 'Najbolji način da vrt izgleda zanimljivo u svako doba jest da jednom mjesečno posjetite lokalni rasadnik ili vrtni centar i kupite jednu ili dvije otporne biljke koje su u tom trenutku u cvatu. Tako ćete uvijek imati nešto što cvjeta ili izgleda privlačno'.
Tom Massey, višestruko nagrađivani dizajner i voditelj emisije Your Garden Made Perfect ističe važnost malčiranja: 'Jedna od mojih stalnih navika jest dodavanje organske tvari mnogo češće nego što ljudi misle da je potrebno, ne samo u proljeće nego tijekom cijele godine. Tanki sloj komposta ili kompostirane kore, debljine oko 2,5 centimetra, stabilizira temperaturu tla, zadržava vlagu, hrani mikroorganizme i značajno smanjuje stres biljaka'.
Kim Stoddart, urednica časopisa Amateur Gardening otkriva kako besplatno doći do sadnica kupina.
'Pričekajte da biljke uđu u fazu mirovanja, a zatim s zdrave grane odrežite reznicu duljine otprilike jednog dlana. Od jedne grane možete dobiti nekoliko reznica. Posadite ih u ogoljeni dio tla, ukopane oko dva i pol centimetra, te ih ostavite preko zime da se ukorijene.'
Charlotte Denne, predstavnica kuće Kent Seeds dijeli bakinu mudrost o poljskom cvijeću.
„Moja je baka rasipala sjeme livadnog cvijeća ručno, i to uvijek na najvjetrovitiji dan koji bi mogla pronaći, govoreći da vjetar bolje zna gdje cvijet treba niknuti nego ona sama. Učila me da se sjeme nikada ne zakopava jer, kako je govorila, ‘livadno cvijeće mora osjetiti sunce da bi izraslo’.“
Neil Miller, glavni vrtlar dvorca Hever smatra da i mali zahvati čine veliku razliku.
„Ako ne možete kositi travnjak zbog zimskog blata ili ljetne suše, redovito uređujte rubove – vrt će izgledati besprijekorno.
Moj je djed bio majstor kompostiranja. Uvijek smo kopali rov, punili ga kompostom i vlažnim novinama, zatrpavali i sadili mahune. U kompostu je bilo svega – ljuski od jaja, krumpirovih kora, ostataka povrća, pokošene trave i čak pljesnive kore naranče.“
Steve Edney, suvlasnik rasadnika The No Name Nursery prisjeća se savjeta djeda Berta.
„Govorio mi je da paprike vole ‘držati se za ruke’, pa ih treba saditi gušće, dok rajčice trebaju prostor za rastezanje kako bi se smanjila pojava plamenjače. Kod ukrasnog bilja savjetovao je da se ruže na laganom tlu gnoje gnojem krava, a na teškom tlu gnojem konja.“
Dan Cooper, dobavljač vrtnog alata nudi jednostavno rješenje za zahrđale škare.
„Kako biste uklonili površinsku hrđu i prljavštinu sa škara, stavite ih oštricama prema dolje u staklenku s bijelim octom i ostavite preko noći. Sljedeći dan dovoljno je malo iščetkati starom četkicom za zube ili spužvicom. Nakon toga ih prebrišite krpom natopljenom uljem kako biste spriječili novo hrđanje.“
Mark Lane, televizijski voditelj i dizajner vrtova dijeli niz starinskih, ali i danas korisnih trikova.
„Moj bi djed prije izlaska u vrt trljao nokte po komadu sapuna kako bi ostali čisti. Sjajne površine, nekad CD-i, a danas bilo što reflektirajuće, odlično tjeraju ptice s usjeva. Moja je baka nizala aluminijske čepove od boca mlijeka i vješala ih na bambusove štapove, a dobro funkcioniraju i aluminijski kalupi za pite. Sjećam se i kako su dinje i tikve bile podupirane starim najlonskim čarapama. Djed ih je rezao i koristio kao mekane, rastezljive vezice za biljke. Baka je bila aranžerka cvijeća i nikada ništa nije bacala. Kad bi buket izgubio svježinu, uklonila bi uvele cvjetove, ponovno odrezala stapke ispod koljenca i zabola ih u kompost. Prekrila bi ih prozirnom plastičnom vrećicom dok se ne razviju korijeni, a zatim presadila u vrt.“
Sue O’Neil, osnivačica brenda Genus Gardenwear ima praktično rješenje protiv osa.
„Kako biste spriječili ose da jedu vaše voće, prerežite plastičnu bocu na pola i probušite po jednu rupu pri vrhu s obje strane. Provucite špagu, napunite bocu šećernom vodom i objesite je na voćku. Ose će privući slatki miris i boca će poslužiti kao zamka.“
Tom Clarke, glavni vrtlar botaničkog vrta Exbury nudi pametan trik za malčiranje novih gredica.
„Nakon što posadite nove biljke, preko njih stavite prazne posude okrenute naopako, rasporedite malč po gredici, a zatim uklonite posude. Tako nećete zatrpati biljke svježim malčem niti oštetiti njihove izboje.“, piše The Sun.