U Hrvatskoj godišnje oko 23 000 građana oboli od raka i prema pojavnosti zloćudnih bolesti jednaki smo kao i u ostalim državama Europske unije. Nažalost, smrtnost je znatno veća u ovoj regiji nego u zapadnoj Europi, rekao je predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina.
- Hrvatska već 13 godina ima Nacionalne programe ranog otkrivanja raka, no odziv na pojedine preventivne preglede, kao što je onaj na rak debelog crijeva, je poražavajući. Sve Nacionalne programe ranog otkivanja raka potrebno je revidirati i uključiti liječnike primarne zdravstvene zaštite jer se jedino na taj način može povećati odziv građana na preventivne preglede - dodao je.
U dvanaest zemalja srednje i istočne Europe provedeno je prvo istraživanje o ishodima liječenja u kojemu su svoja iskustva podijelili sami pacijenti.
Radi se o online istraživanju na dvanaest jezika provedenome u periodu od veljače do svibnja 2019.. U njemu je sudjelovalo ukupno 16.458 bolesnika ili članova njihovih obitelji iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije - u Hrvatskoj je na pitanja odgovorilo 2460 pacijenata. Tražili su se odgovori u pet skupina:
1. razina informiranosti
2. dijagnostika i liječenje
3. potpora pacijentima i članovima obitelji
4. kvaliteta života
5. i palijativna skrb
Rezultate su stručnjaci pokazali na trećem sastanku 'Združene akcija onkoloških udruga iz središnje i istočne Europe' u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu i platforme Onkologija.hr.
Rezultati istraživanja
- Čak 72 posto bolesnika, koji su sudjelovali u istraživanju, zloćudnu je bolest u Hrvatskoj otkrilo na vlastitu sumnju, a samo 7 % u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka. Slično je stanje i u drugim državama koje su sudjelovale u istraživanju, a najlošije je u Bugarskoj u kojoj ne postoje Nacionalni programi otkrivanja raka - stoji u izvještaju.
Također, istraživanje je pokazalo da čak 25 posto pacijenata u našoj zemlji na prvi pregled kod onkologa čeka više od mjesec dana. U Albaniji na isti pregleda više od mjesec dana čeka samo 13 posto bolesnika, u Sjevernoj Makedoniji 17 posto. Najlošije je stanje u zemljama regije je u Bosni i Hercegovini gdje čak 42 posto onkoloških bolesnika mora na prvi pregled čekati više od mjesec dana.
Što se tiče brzine početka liječenja, u Hrvatskoj je situacija bolja nego u drugim zemljama regije srednje i istočne Europe. Kod nas 71 posto pacijenata prvu terapiju dobije unutar mjesec dana nakon postavljanja dijagnoze. Najlošija situacija je u Sloveniji, Češkoj i Mađarskoj gdje samo 47 posto bolesnika počinje s liječenjem unutar mjesec dana od postavljanja dijagnoze.
Ostali detalji istraživanja:
- 47 posto bolesnika nije zadovoljno načinom kako im je onkolog priopćio dijagnozu
- 34 posto bolesnika je na odgovarajući način dobilo odgovor kako će se provesti njihov plan liječenja
- 31 posto njih nije moglo sudjelovati u odlučivanju o liječenju ili kakvu zdravstvenu skrb očekuju
- 41 posto pacijenata je prije početka samog liječenja s onkologom razgovaralo samo jedanput
- svaki deseti bolesnik nijedanput nije razgovarao s onkologom prije početka liječenja
- 57 posto onkoloških bolesnika smatra da je liječenje njihove bolesti financijsko opterećenje za obitelj
Rezultati istraživanja za sve zemlje
Rezultati istraživanja za Hrvatsku
'Smrtnost od raka u zemljama istočne i srednje Europe raste'
- Glavni je cilj poboljšati onkološku skrb u zemljama iz srednje i istočne Europe, povećati dostupnost onkološke i inovativne terapije u onkologiji te razviti sustav sveobuhvatne skrbi za onkološke pacijente i članove njihovih obitelji. Upravo u spomenutih deset zemalja smrtnost od zloćudnih bolesti je u stalnom porastu te su predstavnici onkoloških udruga istaknuli kako su zloćudne bolesti vodeći javno-zdravstveni problem - zaključili su stručnjaci na sastanku 'Združene akcije onkoloških udruga pacijenata iz središnje i istočne Europe'.
- Od 1995. godine zabilježen je porast pojavnosti raka 30 posto, što se dijelom objašnjava povećanjem populacije i porastom udjela osoba starijih od 65 godina u općoj populaciji, te povećanom dugotrajnom izloženošću čimbenicima rizika kao što su pušenje i pretilost. No, za razliku od zapadnoeuropskih zemalja, smrtnost od raka u zemljama istočne i srednje Europe raste. Jedan od glavnih razloga visoke smrtnosti jest premalo ulaganje u onkologiju, a Hrvatska i Mađarska imaju najviše vrijednosti stopa smrtnosti u Europi, dok smrtnost najviše raste u zemljama s nižim stupnjem gospodarskog razvoja i nižim BDP-oma kao što su Rumunjska, Hrvatska, Bugarska, Poljska i Srbija - dodali su.
Na sastanku su sudjelovali predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije te vodeći stručnjaci u onkologiji.