Ona vodi tim arheologa koji je istraživao rimsku vilu pronađenu na plaži Lipauska u mjestu Bibinje kraj Zadra 2018. Luksuzna vila imala je sustav grijanja i terme u kojima su se namakali Rimljani i Rimljanke, a veličanstveno zdanje bilo je uljepšano mozaicima i freskama.
- U Dalmaciji zapravo ima priličan broj ostataka vila iz rimskog doba, no nedovoljno su istražene i još manje prezentirane. Zato mi je jako drago da smo u tome uspjeli i da je postupak konzervacije pri kraju. Oteli smo vilu zubu vremena i utjecaju mora i vjetrova te je sačuvali od propadanja - dodaje arheologinja Jurković Pešić.
Općina Bibinje financirala je projekt arheoloških istraživanja, sanacije i konzervacije rimske vile s više od sto tisuća kuna. Bilo bi im drago da se pokaže da je u njoj stanovao sam Vilbius. On je bio bogati rimski patricij, odnosno vojni veteran kojeg su Rimljani za vjernu službu nagradili terenima uz more u Bibinjama, mjestu koje po njemu i nosi ime. Zna se da je u prvom stoljeću sebi izgradio vilu rusticu kao ljetnikovac i da nikad nije otkriveno gdje se ona nalazi, a je li to ta ili nije...
- Za to nismo pronašli dokaze pa sve ostaje na razini nagađanja. Sa sigurnošću možemo jedino tvrditi da je vlasnik vile bio prilično imućan čovjek koji je očito znao uživati u životu - kaže voditeljica projekta, koja je ostatke rimske vile istraživala s dvoje kolega i četvero studenata s Odjela za arheologiju. Počeli su ove veljače, a na ruku su im išle velike oseke koje su povukle more s obale prema dubinama.
Istraživanje i sanacija su gotovi, a u sklopu konzervacije ostaci zidova podignuti su za dva-tri reda te se još samo treba nasuti dio između zidova.
- Iskopali smo mali dio kompleksa koji se sastojao od dva objekta, kamene zidove termalnih prostorija, podove prekrivene mozaicima i zidove oslikane freskama. Vila se nalazila na samoj morskoj obali, a more je u vrijeme antike bilo 30-ak metara dalje. Dio koji se danas nalazi u moru nismo obuhvatili projektom, a najteže je bilo na samoj liniji između kopna i mora jer se u mulju slojevi izmiješaju - kaže Filipa Jurković Pešić. Kameni dio zidova, koji su istraživali posljednja tri tjedna, dio su termalnog kompleksa smještenog na samom kraju velike vile.
- Robovi su ložili peći, čime se zagrijavao zrak koji se pretvarao u vodenu paru. Ona bi se cijevima ili kanalima dovodila do zidova ili podova termi i tako bi zagrijavali prostore. Za oblaganje zidova koristili su se vapno i vodonepropusna žbuka pomiješana s glinom kako bi bila otporna na vodu - priča.