Ibrahim Dedić ubijen je oko 22:30 sati, 3. srpnja 1999. godine, kad je 52-godišnji bankar izlazio iz svoje zgrade na zagrebačkim Sveticama. Bio je vlasnik Promdei banke, prve privatne banke u Hrvatskoj, zbog čega je bio vrlo medijski eksponiran.
POGLEDAJTE VIDEO:
S obzirom da je preživio nekoliko pokušaja atentata, Dedić je istupao u medijima u pokušaju da dobije zaštitu države. To se nije dogodilo i Dedić je ubijen 1999.
- Slučaj da se nakon više od 20 godina policija približi rješavanju naručene likvidacije, neviđen je u hrvatskoj kriminalističkoj praksi te se otvaraju pitanja na koji način je sada, nakon toliko vremena, policija uspjela prikupiti dokaze o takvome zločinu, piše Jutarnji list te neslužbeno navodi da su kriminalisti godinama obavljali obavijesne razgovore s osobama iz krim-miljea u vezi s Dedićevim ubojstvom.
Također, piše taj list, pojavila se i informacija da je policija na mjestu ubojstva bankara pronašla DNK ubojice kojeg je navodno pogodio jedan od odbijenih metaka. Kako je tada DNK metodologija bila tek u povojima, moguće je da je policija s godinama, popunjavajući bazu, naišla na DNK počinitelja.
Izvjesno je, piše Jutarnji list, da je policija svakako pronašla neki važan dokaz, čim se odlučila na uhićenja.
Što se uhićenog dvojca tiče, navodno se radi o 'low-profile' ljudima tj. ljudima čija se imena nikad nisu povlačila po crnim kronikama, a, isto tako navodno, radi se o ljudima koji su prošli vojnu obuku.
Uhićeni osumnjičenici noć su najvjerojatnije proveli u Heinzelovoj gdje će danas biti nastavljeno kriminalističko istraživanje.
Dedićev sin tužio Republiku Hrvatsku
- Nakon 20 godina policija vjeruje da zna tko su osobe odgovorne za smrt Ibrahima Dedića. Istražitelji ovdje u Heinzelovoj cijeli dan obavljali su razgovore s više osoba koje dovode u vezu s ovom likvidacijom, koja se dogodila prije gotovo dva desetljeća. Nakon godina rada tim istražitelja zagrebačkog Odjela za krvne delikte vjeruje da ima dovoljno čvrste dokaze da ubojicu smjesti iza rešetaka, javio je jučer navečer Domagoj Mikić, reporter NoveTV.
- Treba reći i da je sin ubijenog Dedića tužio Republiku Hrvatsku i tražio odštetu od 10 milijuna kuna. Istražitelji su tijekom 20 godina intenzivno tragali za ubojicom, a iako je slučaj otišao u hladni pogon, izgledno je kako se sada pojavilo ono što se u pravnom rječniku naziva zatvorenim krugom indicija, koji je policiju odveo na vrata ovog hladnokrvnog ubojice, prenosi Dnevnik.
Bankar je ubijen u klasičnoj sačekuši
Susjedi su rekli da su čuli jedan hitac, a onda dva. Napadači, kojih je prema nekim navodima bilo troje, pobjegli su u crnom BMW-u, pisao je Express.
Napadači, kojih je prema nekim navodima bilo troje, pobjegli su u crnom BMW-u. Dedić je ubijen u klasičnoj sačekuši ispred zgrade u kojoj je živio i imao poslovnicu svoje Promdei banke.
Susjedi koji su čuli hice, izašli su na balkon, no kako je bila noć nisu ništa vidjeli. Dvojica su se spustila liftom i zatekla pred zgradom čovjeka u lokvi krvi. Isprva nisu shvatili da je riječ o kontroverznom bankaru. Da je ubijen Dedić otkrili su po dolasku policije.
Policija nakon ubojstva blokirala Zagreb
Nakon ubojstva, u kasnim noćnim satima policija je blokirala zagrebačke ulice. Duge cijevi čuvale su izlaze iz grada, a agenti u civilu su obilazili kafiće u centru. Legitimirali su gotovo svakoga. Kodno ime za blokadu grada koja je trajala cijelu noć bilo je 'Rampa'. Slična situacija nastavila se i idućih dana tijekom kojih je grad bio pun policije.
Otvorio prvu privatnu banku u Hrvatskoj
Ibrahim Dedić poznat je po otvaranju prve privatne banke u Hrvatskoj 1989. godine. Promdei banku osnovao je u vrlo jadnom prostoru kraj stana u kojem je živio, a u najboljim vremenima imala je 43 poslovnice po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Kako je rasla banka, rasle su i nevolje.
Samo u jesen 1990. godine u banci je obavljeno čak 486 revizija i kontrola, a u studenom 1992. u poslovnici u Kopru pronađeni su krivotvoreni tolari. Slovenska policija uhitila je Dedića i u zatvoru je proveo osam mjeseci. To je samo dio kontroverznih situacija koje su se vezale uz poslovanje ovog poduzetnika.
I u vrijeme devizne suše, za vrijeme Domovinskog rata, kod njega su se mogle nabaviti čak i valute iz egzotičnih zemalja. Naravno provizije su bile visoke. Dostupni su bili i krediti, a njih su pratile visoke kamate i upis na hipoteku. Pravilo je vrijedilo za sve kredite pa i one minorne od tek nekoliko tisuća maraka.